OTOK KRK – Camino de Santiago ili Put Sv. Jakova predstavlja mrežu hodočasničkih putova, ukupno dugu 800 kilometara, koja vodi prema globalno znanom svetištu u Galiciji (sjeverozapadna Španjolska) – Santiagu de Composteli gdje je nađena grobnica sv. Jakova apostola. Godine 1987. Vijeće Europe toj je mreži dodijelilo titulu Glavne ulice Europe, da bi UNESCO, 1993., njezin španjolski i francuski dio proglasio svjetskom kulturnom baštinom. Međutim, mreža Camino putova prostire se duž čitave Europe, a Hrvatska je gotovo jedina europska zemlja, koja, unatoč bogatoj hodočasničkoj tradiciji, donedavno nije imala označenu rutu putova usmjerenih prema Santiagu. Tradicija Camina započinje još u 9. stoljeću, a danas se, nakon Rima i Jeruzalema, upravo Santiago može pohvaliti naslovom jednog od najposjećenijih katoličkih svetišta. Naime, nedugo nakon otkrića posmrtnih ostataka sv. Jakova krenulo je formiranje hodočasničke rute, s time da je već 1140. godine publiciran i prvi turistički vodič Codex Calixtinus. Nakon 1203. godine, o čemu svjedoče i povijesni izvori, čak se i u Hrvatskoj javljaju organizirane bratovštine koje pomažu hodočasnicima na njihovom zahtjevnom pješačkom pothvatu. Ta se inicijativa u Europi razvijala sve do reformacije kada je gotovo posve zamrla, međutim 80-ih godina prošlog stoljeća započela je revitalizacija hodočasničke tradicije, što je rezultiralo činjenicom da Camino rutu danas, na godišnjoj razini, propješači oko 350.000 (registriranih) hodočasnika. Tom izazovu posvećena je i Bratovština Sv. Jakova iz Samobora koja je 2017. godine postala dijelom istoimene Nadbratovštine iz Santiago de Compostela, inače središnje asocijacije koja okuplja udruge i bratovštine iz cijelog svijeta što nose Jakovljevo ime. Jedna od primarnih nakana tog udruženja ogleda se u obnovi hrvatske mreže Camino putova, s time da je prvi uz to vezan projekt, zahvaljujući, najprije, suradnji s Turističkom zajednicom Grada Krka, a potom i s ostalim otočnim turističkim zajednicama, razvijanje Camina Krk, koji tvori jednu od sekcija hrvatske mreže Camino putova.
Camino Krk – (sve)otočna kružna ruta duga 150 kilometara
Obilježavanje krčke sekcije hrvatske Camino rute, nasljedujući srednjovjekovne hodočasničke staze otoka Krka, odvijalo se između 2019. i 2021. godine. Camino Krk tako je definiran kao (sve)otočna kružna ruta, ukupno duga nešto više od 150 kilometara, koja prati infrastrukturu postojećih pješačkih (i biciklističkih) staza. Njezina početna točka nalazi se u otočnom središtu – gradu Krku, tj. Krčkoj katedrali, a završna u naselju Kornić, sasvim primjereno, u župnoj crkvi posvećenoj upravo sv. Jakovu apostolu. Sam obilazak krčke rute podijeljen je u sedam hodočasničkih poglavlja, točnije sedam dana koliko je potrebno da se istinski doživi otočna povijesna, kulturna, a posebice sakralna baština uronjena u impresivne prirodne ambijente i jedinstvene urbanističke cjeline. Ruta je, kao i u ostatku Europe, označena jarko žutom stiliziranom školjkom – Jakovljevom kapicom (apliciranom na tamnoplavu podlogu), kao prepoznatljivim svečevim atributom.
Sedam dana hodočašća i otkrivanja otočnih znamenitosti
Krčka Camino ruta, u svojevrsnoj sintezi hodočašću svojstvene kontemplacije i otkrivanja otočnog prirodnog, povijesnog i kulturnog blaga, slijedeći gotovo u cijelosti konturu otoka, prvog dana vodi od Krka do naselja Brzac (23 kilometra), drugog dana od Brsca do Malinske (22,9 kilometra), trećeg dana od Malinske do Omišlja (19 kilometara), četvrtog dana od Omišlja do Čižića (21 kilometar), petog dana od Čižića do Vrbnika (21,6 kilometara), šestog dana od Vrbnika do Baške (23,3 kilometra) te posljednjeg, sedmog dana od Baške do Kornića (21,4 kilometra). Pored mnogih znamenitosti, koje će hodočasnici susresti na svome putu, u kontekstu prvog dana izdvaja se jedan od najznačajnijih primjera otočne sakralne arhitekture, prenesen u kompleks kojeg u središtu starogradske jezgre Krka čine Katedrala te dvojna crkva sv. Kvirina i sv. Margarete. Drugog dana ruta vodi do pravog bisera romaničke arhitekture – crkvice sv. Krševana smještene iznad uvale Čavlena, nedaleko naselja Milohnići te samostana franjevaca trećoredaca i pripadajuće mu crkve sv. Marije Magdalene u Portu, a trećeg, do monumentalne bazilike, locirane nadomak Omišlja, na lokalitetu zvanom Mirine, koja služi kao ogledni primjer ranokršćanske sakralne arhitekture. Četvrtog dana, na poluotoku Vošćica slijedi razgledavanje utvrde zvane Maltempo koju su, s ciljem nadgledanja pomorskog prometa u obližnjem Tihom kanalu, podignuli Mlečani, a petog, u Svetom Vidu Dobrinjskom, jedinstvene romaničke crkvice sv. Vida prepoznatljive po masivnom kamenom zvoniku dograđenom pred ulaznim pročeljem, ali i kaštela Gradec, prvog posjeda knezova Krčkih Frankopanana. Na ruti, je neizostavan i Vrbnik značajan kao glagoljaško središte ili, po mnogima, kolijevka glagoljice. Šestog dana, hodočasnike očekuje šetnja tzv. Mjesečevim platoom – najneobičnijom lokacijom na bašćanskom području koja s obzirom na ogoljeli krajolik bez imalo hlada podsjeća na kamenitu pustinju ili površinu Mjeseca, a sedmog razgledavanje Bašćanske staze glagoljice, upoznavanje s kompleksom opatije sv. Lucije u Jurandvoru najpoznatijem po kamenom pluteju oltarne pregrade poznatom kao Bašćanska ploča te uživanje u svim blagodatima otočića Košljuna smještenog usred slikovitog zaljeva – Puntarske drage. No to je tek malen dio znamenitosti koje čuva krčka ruta.
Hodočasnička putovnica i certifikat
Svi hodočasnici koji se odvaže prijeći, odnosno prijeđu Camino Krk dobit će hodočasničku putovnicu ili Credential del Peregrino, kao i službenu ispravu o realiziranom hodočašću tj. hodočasnički certifikat ili Compostelu, a što ih izdaje hrvatska Bratovština Sv. Jakova. Hodočasničke putovnice koje vrijede u cijeloj Europi dizajnirane su tako da na jednom mjestu pružaju podatke o hrvatskim svetištima zavjetovanim sv. Jakovu, zatim hodočasnički blagoslov i molitvu te stranice na kojima se prikupljaju pečati mjesta kroz koja prolazi Camino ruta. Pečata ili vjerodajnica trenutno ima 20, a karakterističnim ih čine boje i prikazani motivi, od otočnih znamenitosti i specifičnosti, pa sve do glagoljskih slova i grafita. Hodočasnička putovnica, kao i hodočasnički certifikat (po odrađenom hodočašću), mogu se zasad besplatno preuzeti u turističko-informativnim centrima svih otočnih destinacija, dok će pečati biti razmješteni po terenu tj. ruti, odnosno postavljeni u posebno dizajnirane ormariće otporne na atmosferilije, i kao takvi uvijek dostupni hodočasnicima.
Pomoć hodočasnicima
Već ovog proljeća, duž čitavu rutu, postavljeno je 300 novih Camino oznaka (samo 90 na području Grada Krka) te stotinjak dodatnih oznaka sa smjerovima kretanja, dok se markacija uređuje i prilagođava novoj i preciznijoj šabloni. Također, početnu i završnu točku rute (Krk i Kornić), krasit će i višejezične info-ploče. Pored toga, izrađeni su precizni opisi svakog od sedam hodočasničkih dana s posebnim naglaskom na otočnu prirodnu, povijesnu i kulturnu baštinu s višejezičnim sažecima koji će, zajedno sa digitalnom, po dionicama printabilnom, kartom, biti predstavljeni na internetskoj stranici Camino through Croatia: caminocroatia.com. Osim putem signalizacije, ruta se može pratiti i pomoću pametnog telefona s GPS datotekom, i to zahvaljujući Maps.Me aplikaciji (kreiranoj za Android i iOS (Apple) platforme): maps.me. Nakon njezine instalacije, potrebno je na mobitelu otvoriti interaktivnu kartu dostupnu na internetskoj stranici: caminocroatia.com te preuzeti GPS datoteku rute. Nakon preuzimanja i pokretanja predmetne datoteke, ruta se otvara u Maps.Me aplikaciji (koja se može koristiti i offline, ali jedino ako se u aplikaciju prethodno učita karta Hrvatske). Pored toga, svaka od otočnih turističkih zajednica na svojim će internetskim stranicama publicirati najznačajnije podatke o Camino Krk projektu.
(ZM)