OTOK KRK – U Velikoj gradskoj vijećnici predstavljena je monografija Krčka kulturna baština čiji sadržaj potpisuje poznati autorski trojac: Anton Bozanić, Tomislav Galović i Igor Žic. Pod uredničkom palicom Josipa Žgaljića knjiga je objavljena u nakladi riječke Nakladničke kuće Glosa.
Na samom početku, uvevši u događanje, okupljenima su se obratili krčki gradonačelnik Darijo Vasilić i pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije Koraljka Vahtar-Jurković, dok je čast da predstave rukopis pripala direktorici Glose Kseniji Čulini, recenzentici Morani Čaušević-Bully, a potom i autorima Tomislavu Galoviću, Antonu Bozaniću i Igoru Žicu.
Drago mi je da nas iznova u Gradskoj vijećnici okuplja knjiga, uvodi Vasilić, jer mjesec lipanj u gradu Krku protekao je doslovno u znaku knjige, obzirom da se ovdje radi o šestom rukopisu tematski vezanom u grad i/ili otok Krk čijoj su promociji imali prilike svjedočiti mnogi otočani. Taj smo niz započeli predstavljanjem knjige Kosari – sopnja i kanat Šotoventa, nakon čega je uslijedila promocija povijesne monografije Naselja oko grada Krka – zapadni dio otoka, Vrh i Kornić (od najstarijih vremena do danas), zatim publikacije Krčki biskup mons. Josip Srebrnić (1876. – 1966.): Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem povodom 50. obljetnice smrti, a naposljetku i knjiga KRK25 – 25 godina od konstituiranja Grada Krka te Izvadci iz dnevnika Čede Žica. Sve to govori u prilog kako Krk ima o čemu pisati, ističe Vasilić, jer bogata krčka kulturno-povijesna baština zaista zaslužuje da se valorizira, obrađuje, a potom, tako dobro sistematizirana i prezentira. Sigurno ćete se složiti kako je jedan od temelja za brojne autore, istraživače i znanstvenike koji obrađuju teme vezane uz otok Krk bila knjiga Otok Krk kroz vjekove Mihovila Bolonića i Ivana Žica Rokova koju je Kršćanska sadašnjost izdala 1977. godine, a kojom je obuhvaćeno sve ono što je na Krku važno, vezujući se uz povijest, kulturu, Crkvu i društveni život. Međutim, danas je pred nama knjiga koja će sigurno biti jednako važna za mnoga nadolazeća istraživanja otočne kulturne baštine, drugim riječima knjiga koja, sa 144 prikaza, na najbolji mogući način, od antike pa sve do današnjih dana, prezentira, najdragocjenije primjerke naše materijalne baštine, zaključuje Vasilić.
Monografija Krčka kulturna baština, nastavlja Čulina, od posebne je važnosti ne samo za otok Krk već i za cjelokupnu hrvatsku kulturu jer knjige s takvim sveobuhvatnim sadržajem povijesti jednog manjeg područja, odnosno lokalne sredine, nema u Hrvatskoj. Budući da ovaj rukopis predstavlja izdavački projekt od posebne društvene, odnosno povijesno-istraživačke vrijednosti, njegovo je objavljivanje tražilo i značajna financijska sredstva. Zahvaljujući čelnicima jedinica lokalne samouprave otoka Krka i Primorsko-goranskoj županiji, koji su prepoznali vrijednost ove inicijative, Glosa je uspjela objaviti ovu reprezentativnu monografiju koju po svojoj koncepciji, kompoziciji, sadržaju, dizajnu i opremi možemo svrstati među najveće domete hrvatskog izdavaštva. Stoga, ovom se prigodom u ime Glose moram zahvaliti Primorsko-goranskoj županiji, Gradu Krku te općinama Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj i Vrbnik, na financijskoj i moralnoj potpori. Krčka kulturna baština, kao znanstveni, a u isto vrijeme i publicistički rukopis, tumači nadalje Čulina, donosi vrijednu građu koja je prikazana na način posve drugačiji od uobičajenog, s novim tezama i pojašnjenjima, s brojnim fotografijama i novim prilozima. Upravo zato, ova je knjiga drugačije razine od svih do sada objavljenih na temu otoka Krka, od 19. stoljeća pa sve do danas. A da bi se ta razina uopće mogla uspostaviti Glosa je za suradnju morala pridobiti vrsne autore i recenzente različitog znanstvenog i stručnog profila, obzirom da je i tematika monografije višeslojna. Pozivu Glose tako su se odazvali autori Anton Bozanić, Tomislav Galović i Igor Žic, nedvojbeno vrsni poznavatelji krčke kulturne baštine te recenzentice Morana Čaušević-Bully i Sanja Bogović Zubčić. Glavni urednik i redaktor, kao i u ostalim Glosinim izdanjima, je Josip Žgaljić. Sadržaj knjige, navodi Čulina, strukturiran je u četiri poglavlja, s time da svako poglavlje ima kratki uvod, tako da su naposljetku predstavljene 144 tematske jedinice, bogato opremljene fotografskom dokumentacijom. Nadalje, knjiga donosi isključivo materijalnu kulturnu baštinu, jer nematerijalno kulturno dobro nije bilo spojivo s uredničkom koncepcijom, no unatoč tome ona obiluje mnoštvom novih podataka i dokaza, različitim prilozima i fotografijama, od kojih su neki i premijerno publicirani, zaključuje Čulina.
Knjigom Krčka kulturna baština, dodaje Galović, predstavljeno je ono najbolje čime raspolaže otok Krk, a iako to, u pojedinim segmentima, nije bilo nimalo lako odrediti, rukopis je naposljetku zaključen sa 144 tematske jedinice koje izvrsno oslikavaju krčku kulturnu baštinu, i to ponajprije pisanu, jer ipak ona je ta koja ostaje. Ova dugo pripremana knjiga rezultat je interakcije nas autora, dviju recenzentica Morane Čaušević-Bully i Sanje Bogović Zubčić te jednog stručnog suradnika – arheologa Ranka Starca, kao pravog terenskog istraživača otoka Krka.
Knjigu Krčka kulturna baština moguće je nabaviti u knjižari Krčke biskupije ili u sjedištu Turističke agencije Aurea.