OTOK KRK – Krčko Komunalno društvo Ponikve eko otok Krk kraju je uspješno privelo još jedan značajan projekt iz područja ekološki zasnovanog sustava gospodarenja otpadom na otoku Krku, a riječ je o izgradnji pretovarne stanice Treskavac, što ju je, 29. listopada 2018. godine, otvorio Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Izgradnja tog objekta započela je 2017. godine, a stajala je 7,5 milijuna kuna, bez PDV-a, od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao 4,6 milijuna kuna, dok su 2,9 milijuna kuna osigurale otočne lokalne samouprave, u čijem je vlasništvu KD Ponikve. Pretovarnu stanicu projektirala je tvrtka Hidroplan d.o.o. iz Zagreba, s time da je sve građevinske radove izvela tvrtka GP Krk d.d. iz Krka. Stavljanje pretovarne stanice u funkciju od iznimne je važnosti za ostvarenje krajnjega cilja, koji se ogleda u namjeri da otok Krk postane otok s 0% otpada.
Prema ostvarenju tog ambicioznog cilja krenulo se još 2003. godine kada je izrađena studija pod nazivom Ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja komunalnog otpada na otoku Krku. U posljednjih 15 godina stoga je uspostavljena sva potrebna infrastruktura: na Treskavcu je izgrađena portirnica s vagom, kompostana, sortirnica otpada, sanirano je staro odlagalište otpada, te su uređene i dvije nove plohe za odlaganje otpada. Istodobno, diljem otoka Krka postavljeno je 1.500 uličnih setova za razvrstano prikupljanje otpada, a svaka krčka lokalna samouprava dobila je i svoj POSAM (posebno sabirno mjesto, tj. reciklažno dvorište). Zbog sve većih količina odvojeno prikupljenog otpada, godine 2015. rekonstruirana je sortirnica i povećan joj je kapacitet. Od 2014. krčki model gospodarenja otpadom dodatno se unapređuje, uvođenjem modela – Od vrata do vrata. Naime, sva otočna domaćinstva dobila su kante za odvojeno prikupljanje otpada, i to smeđu posudu za biorazgradivi otpad, i zelenu posudu za miješani komunalni otpad. Do 2020. godine domaćinstva će se opremiti i žutim kantama za prikupljanje plastike i sitnog metala, plavim kantama za prikupljanje papira, kartona i tetrapaka te sivim kantama za staklo. Kada se tim setovima pokrije cijeli otok, udio razvrstanog otpada, prema očekivanjima, trebao bi porasti na 75%, i to najkasnije do 2022. godine.
Projektom pretovarne stanice omogućeno je da se dio otpada koji se ne može reciklirati odveze na zbrinjavanje u regionalni centar na Marišćini, čime će se steći uvjeti za zatvaranje krčkoga odlagališta. Na lokaciji Treskavac i nadalje će se provoditi samo mehaničko-biološka obrada otpada sa sortirnicom i kompostanom, u kojima se obrađuje odvojeno prikupljeni otpad.
Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska se obvezala da će do kraja 2016. godine smanjiti udio biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu za 50%. Otok Krk to je postigao već 2013. godine! Isto tako, Hrvatska se obvezala da će do 2020. odvojeno prikupljati 50% komunalnog otpada, a otok Krk do tog je rezultata stigao već 2015.! Danas, potkraj 2018. godine, na Krku se odvojeno prikuplja čak 57% otpada.
Pored ekoloških, krčki model gospodarenja otpadom ima i brojne druge prednosti. Zaposleno je 50 novih radnika, a bitni pomaci ostvareni su i na planu turizma jer otok Krk postaje ekološki sve prihvatljivija destinacija. Naposljetku, tu su i vrlo jasni ekonomski benefiti za stanovnike Krka. Naime, zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada u regionalnim centrima, što je, podsjetimo, zakonska obveza i praksa Europske unije, mnogo je skuplje u odnosu na dosadašnji način u kojem je otpad odbacivan na odlagalište, bez obrade. Dakle, što viši stupanj odvojenog prikupljanja otpada, to niži troškovi zbrinjavanja u regionalnom centru. Posljedično, to pak znači i manje poskupljenje za sve korisnike krčkog komunalca. A to je vrlo važno kada se zna da odvoz tone nerazvrstanog otpada stoji 470 kn, s time da će ta cijena s vremenom još i rasti.
Zaključno podsjetimo da je dosad u krčki model gospodarenja otpadom uloženo 90 milijuna kuna, a sredstva su osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, krčke jedinice lokalne samouprave i Komunalno društvo Ponikve.
Taj investicijski ciklus dovršit će se s dva iznimno važna projekta, ukupno vrijedna 11,6 milijuna kuna. Riječ je o rekonstrukciji postojeće kompostane (6 milijuna kuna) što će omogućiti da se sav otpad koji se dovozi na Treskavac odlaže i obrađuje u zatvorenom prostoru, tj. kontroliranim uvjetima. Time će se mogućnost širenja neugodnih mirisa, zagađenja i vizualne devastacije okoliša svesti na minimum. Druga investicija, vrijedna 5,6 milijuna kuna, odnosi se na nabavu polupodzemnih spremnika i dva specijalizirana kamiona za manipulaciju otpadom.