Konferencija Kvarner kao energetsko čvorište. Foto: V.Karuza NL
KVARNER – Vodeći ljudi nacionalnog energetskog i gospodarskog sektora predstavili ključne kapitalne investicije na području Kvarnera.
U petak 24. ožujka održana konferencija „Kvarner kao energetsko čvorište" koja je okupila ključne predstavnike poslovne i političke zajednice te nacionalnog energetskog sektora. Glavna tema rasprave bile su kapitalne investicije u zelenu energetsku tranziciju Kvarnera, kao budućeg vitalnog energetskog čvorišta na području Europe. Pritom se posebno ističu projekti izgradnje Terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG), proširenja kapaciteta Jadranskog naftovoda (JANAF), modernizacije INA-ine Rafinerije nafte te izgradnje buduće ACI marine Rijeka, koja predstavlja najveći nautički projekt u povijesti Republike Hrvatske i koja će se između ostaloga orijentirati i na razvoj visokotehnoloških rješenja za upotrebu u pomorskoj industriji diljem Mediterana, ali i svijeta.
Na konferenciji „Kvarner kao energetsko čvorište" sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović,
avjetnik Uprave PPD-a Zvonimir Šibalić, operativni direktor za rafinerije i marketing u INA-i Goran
Pleše, član Uprave ACI-ja za investicije, marketing i maloprodaju, Josip Ostrogović, direktor za tehničko
operativne poslove u LNG Hrvatska Ivan Fugaš i pomoćnik predsjednika Uprave Plinacro-a Vedran Špehar.
Član Uprave ACI-ja za investicije, marketing i maloprodaju, Josip Ostrogović izvijestio je o razvoju projekta izgradnje ACI marine Rijeka koju ACI gradi s partnerom GITONE Kvarnerom. Riječka marina bit će tehnološki najnaprednija i najmodernija marina Jadrana, ali i šire. „Studija utjecaja na okoliš je predana i prihvaćena. Očekujemo izdavanje lokacijske dozvole kroz mjesec-dva, a onda potpisujemo koncesijski ugovor za prostor Porto Baroša. Potom ako sve bude u redu, a ne vidim razloga da ne bude, do kraja godine očekujemo početak radova na morskom dijelu marine. Završetak radova na morskom dijelu se očekuje 2025. godine, a u kopnenom dijelu 2026. godine. A onda kad zadovoljimo uvjete za širenje na luku vezano za megajahte, očekuje nas spektakl“, ističe.
Jedna od ključnih tema bila je i dekarbonizacija prometa, kao i LNG terminal o kojem je više detalja iznio ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. „Ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj je oko 2,2 milijarde kubika, a preko LNG-a dolazi 2,9 milijarde kubika. Dakle, možemo pokriti sve potrebe Hrvatske. Lani smo donijeli odluku o udvostručavanju kapaciteta i investiranju u plinovodnu mrežu kako bi energetski bili još neovisniji. Jedini cilj nam je bolja, sigurnija i još čišća Hrvatska“, naglasio je. Tako je riječi bilo i o „Dolini vodika Sjeverni Jadran“, koji predstavlja vodeću inicijativu u srednjoj i istočnoj Europi te za cilj ima olakšati prijelaz na integrirani eko-sustav koji uključuje industriju, energetiku te transportne sustave, kao i poboljšanje suradnje u istraživanjima i inovacijama da bi se posljedično razvio lanac opskrbe vodikom.
„Time je Hrvatska promijenila svoj položaj na energetskoj karti svijeta. Pokazali smo da strateški razmišljamo i donosimo dugoročno dobre odluke, a sad moramo i pripremiti gospodarstvo i prometni sustav na nove okolnosti. Tako je lani usvojena strategija za vodik s naglaskom na primjenu vodika u prometu“, zaključio je potpredsjednik vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
(kv)
Loading ...
