Kažu da je gastronomija pokretač turizma u Rijeci

U Rijeci je 9. i 10. travnja 2026. godine održana konferencija KultuRi – Konferencija valorizacije kulturno-povijesne i sakralne baštine u turizmu, koja je i ove godine okupila relevantne dionike iz područja turizma, kulture i obrazovanja s ciljem promišljanja održivog razvoja destinacija kroz integraciju baštinskih i gastronomskih resursa.

Islamski centar kao primjer uključive turističke infrastrukture

Konferencija je održana u Islamskom centru u Rijeci, čime je dodatno istaknuta važnost sakralne baštine u turizmu. Program je započeo stručnim obilaskom centra, dok je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Rijeci, Hidajet ef. Hasanović, u uvodnom obraćanju predstavio razvoj Islamske zajednice u Hrvatskoj. Posebno je naglasio ulogu centra kao otvorenog prostora dijaloga i susreta različitih kultura. Arhitektonska vrijednost riječke džamije, nastale prema projektu Dušana Džamonje, dodatno potvrđuje potencijal sakralnih objekata kao atraktivnih elemenata turističke ponude.

Multikulturalnost Rijeke i uloga gastronomije

Organizatorica konferencije Sunčana Matić iz agencije LUX promocija istaknula je visoku razinu vjerskih sloboda u Hrvatskoj kao važan temelj društvene kohezije i međukulturne suradnje. Naglasila je kako se upravo u Rijeci, kao gradu izražene multikulturalnosti, takve vrijednosti jasno reflektiraju. Posebnu pozornost posvetila je gastronomiji kao mediju očuvanja i interpretacije identiteta, istaknuvši njezinu ključnu ulogu u stvaranju autentične turističke ponude. Ujedno je zahvalila domaćinima, pokroviteljima i partnerima, među kojima su Grad Rijeka, Ministarstvo turizma i sporta te Turistička zajednica grada Rijeke.

U ime Turističke zajednice grada Rijeke, Jelena Grubelić Krušeta predstavila je aktivnosti usmjerene na razvoj gastronomske ponude grada i okolice. Istaknula je kako kontinuirani razvoj manifestacija i inovativnih projekata doprinosi diverzifikaciji turističkog proizvoda, produljenju turističke sezone te povećanju duljine boravka posjetitelja, čime destinacija postaje otpornija i konkurentnija na tržištu.

Stručne rasprave o gastronomiji kao resursu

Središnji dio konferencije bio je posvećen gastronomiji kao ključnom resursu održivog turizma. Tijekom dvodnevnog programa brojni stručnjaci iz područja kulture, turizma i ugostiteljstva raspravljali su o ulozi gastronomske baštine u oblikovanju konkurentnih destinacijskih proizvoda. Naglašeno je kako je povijesni slojevit kulturni utjecaj rezultirao autentičnim gastronomskim identitetom Hrvatske, koji predstavlja značajan potencijal za diferencijaciju na globalnom turističkom tržištu. Predavanja su održali: mr. sc. Velid Đekić iz Muzeja grada Rijeke, Muhamed Mandžić,rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete, Karin Mimica iz tvrtke Abisal, Zlatko Puntijar, Restorana i hotel Stari Puntijar, dr. sc. Klara Trošt Lesić, direktorica Turističke zajednice općine Vrsar, Melita Peroković, direktorica Turističke zajednice Fažana, Jelena Mateševac Skočilić, direktorica Turističke zajednice grada Kraljevice, Marko Radić, Odjel za promociju, Turistička zajednica Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine, prof. dr. sc. Elena Rudan, prodekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, Maja Staraj, voditeljica Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu, UŠO, Petra Mandac, prodekanica i Branka Bezić Filipović, s Veleučilišta Aspira i Zvijezdana Klobučar Filčić, direktorica Turističke zajednice Lovran.

Inovacije i suvremeni pristupi u interpretaciji baštine

Poseban naglasak stavljen je na suvremenu interpretaciju tradicijskih kulinarskih elemenata kroz inovativne jelovnike i iskustvene turističke proizvode. Predstavljeni su i moderni pristupi koji uključuju primjenu digitalnih tehnologija i virtualne stvarnosti u interpretaciji baštine, čime se dodatno obogaćuje iskustvo posjetitelja i prilagođava ponuda potrebama suvremenih turista.

Konferencija KultuRi 2026. je potvrdila kako gastronomija, kao integralni dio kulturne baštine, ima ključnu ulogu u razvoju kreativnog turizma. Kroz umrežavanje dionika, razmjenu znanja i implementaciju inovativnih praksi, moguće je umanjiti turistifikaciju, razvijati održive i konkurentne turističke proizvode temeljene na baštini koji istovremeno doprinose očuvanju identiteta i osnaživanju lokalnih zajednica.

(Foto: Foto Aleš Suk)