KADA SE ZATRESE FOTELJA – AHMETOVIĆ: PREVIŠE JE OPĆINA, ALI NE TREBA NIŠTA MIJENJATI

11. travnja 2020. | Kategorija: Krk, Lošinj, Cres, Rab
Mirela Ahmetović (SDP)

Mirela Ahmetović (SDP)

KVARNER – Saborska zastupnica SDP-a i načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović u programu N1 televizije izrekla je nešto što ustvari svi znaju. Svi znamo da je u Hrvatskoj broj općina prevelik. Svi znamo da trenutno stanje, u kojem je svako selo općina za sebe, vjerojatno je najgluplji mogući način nepotrebnog rasipanja novca – kojeg ova zemlja nema. Kao u malo kojem slučaju ovdje doslovno svi pokazatelji – ekonomski, društveni, komunalni… – nedvojbeno dokazuju da su nekadašnje općine bile neusporedivo kvalitetnije rješenje. Čak ni onaj izlizani “argument” koji tvrdi da manja mjesta, koja su sada zasebne općine bolje se sada razvijaju nije točan. Sve dosadašnje analize pokazuju da velika većina mjesta s manje od 3.000 stanovnika, a koja su postale zasebne općine, sada imaju lošije financijsko stanje i lošije usluge prema svojim građanima. Broj općina je besramno velik iz jednog jedinog razloga: velike stranke na taj način mogu uhljebljivati veći broj svojih članova!

Nekadašnje općine je država krajem 1992. godine raskomadala u brojne mikro-jedinice. Takvo stanje je ostalo do danas jer sve dosadašnje vlade HDZ-a i SDP-a oko toga imaju isto mišljenje: više općina, više mjesta za uhljebe. Nakaradnih slučajeva je bilo još pa su se ponekad i te mikro-jedinice dodatno dijelile, kao kada se istarski Tar-Vabriga izdvojio od Poreča stvarajući zasebnu općinu s brojem stanovnika koliko imaju dva riječka nebodera (nije šala).  Za Tar-Vabrigu vjerojatno nitko izvan Istre ne bi ni čuo ni znao da se 2020. godine nije desio skandal s tamošnjim načelnikom i tadašnjim članom IDS-a Niviom Stojnićem koji je seksistički vrijeđao jednu novinarku.

Broj općina je neupitno prevelik

Vratimo se našoj temi. Kao što su svi svjesni prevelikog broja općina toga su svjesni i političari, a besmisao današnjeg stanja jasno je pokazala i ova kriza s koronavirusom kada su građani ograničeni unutar svojih jedinica. Ali smanjenje broja općina istovremeno za političare znači gubitak fotelja i kada ih netko upita što o tome misle (napose ukoliko su iz stranke SDP-HDZ) krenu egzibicije. Ne mogu prešutjeti evidentnu činjenicu da je broj općina prevelik, ali istovremeno nekako moraju opravdati zašto oni sami postoje. U toj situaciji se na N1 televiziji našla načelnika općine Omišalj Mirela Ahmetović (SDP).

Ahmetović: Reforma je nužna, ali na otoku Krku po tom pitanju podjelu jedinica lokalne samouprave nije potrebno dirati.

Krk

Krk

Na pitanje o reformi broja općina rekla je: “Reforma je nužna, ali na otoku Krku po tom pitanju podjelu jedinica lokalne samouprave nije potrebno dirati”.

Ukratko, Ahmetović govori može, ali ne dirajte mene. Za one koji ne znaju otok Krk je raskomadan na čak sedam jedinica lokalne samouprave: Krk, Omišalj, Dobrinj, Punat, Malinska–Dubašnica, Vrbnik i Baška.

Cijeli otok Krk je naravno jedna logična, povijesna, ekonomska, društvena, kulturna, infrastrukturalna i svaka druga cjelina. Sve ove jedinice zajedno imaju svega 19.000 stanovnika, pa tako raskomadane su ustvari svedene na skroman broj stanovnika. Recimo, općina Vrbnik ima samo 1.200 stanovnika.  Ali ima i gorih, rekorder je dalmatinska općina Civljane sa 239 stanovnika!

Ahmetović dalje nastavlja: “Vrijeme za reformu je odavno prošlo. Svi smo svjesni činjenice da je prevelik broj općina i gradova. Mislim na one koji nisu sposobni ni sami se financirati, već ovise o državnim dotacijama. Imate situacije, mi smo peta najrazvijenija općina u Hrvatskoj, a neke općine koje se jedva financiraju ili imaju daleko manji proračun od nas imaju trošak plaće daleko veći nego mi”, navodi.

Stvar je u tome da Ahmetović nije u pravu i stvari nisu kako ih opisuje. Po indeksu razvijenosti koja se tiče isključivo onog dijela jedinica lokalne samouprave većina općina s otoka Krka je u prosjeku kao i ostale općine na Kvarneru. Drugim riječima, ništa posebno.

Vrbnik, Krk

Vrbnik, Krk

“Kad govorimo o otoku Krku, ja ću reći da je u vrijeme kad je funkcionala Zajednica općina otoka Krka, kad je administrativno središte bio grad Krk, razvoj otoka nije tekao ovako brzo i ovako suvereno, kao što je to slučaj sada kad je sedam općina i gradova na Krku. Ako se netko pita je li ih toliko potrebno na otoku Krku, ja ću reći samo da su svih sedam u onoj najvišoj kategoriji razvijenosti”, zaključila je Ahmetović.

No i ovdje Ahmetović nije u pravu jer nije istina da razvoj otoka nikada nije ovako brzo tekao. Ukoliko se uzme isti vremenski raspon i što je u to vrijeme učinjeno u domeni stvari koje su bile/jesu u djelokrugu jedinica lokalne samouprave (znači ne govorimo o privatnoj gradnji apartmana ili šoping centar) omjer u korist prijašnjeg ustroja iznosi 60/40. Ovaj omjer je još veći ukoliko uračunamo kreditna zaduženja današnjih općina koja ustvari dobar dio ne ostvaruju sa svojim realnim kapacitetima nego dugoročnim zaduživanjem.

Razlog zašto Ahmetović ima takav dojam je u tome što Omišalj isključivo zahvalom industrijskog postrojenja koje se nalazi na njenom teritoriju ima povoljniji položaj dok se raniji raspored vršio ravnomjernije i (ovo valja posebno naglasiti) s više od upola manjim indeksom zaduženja od onoga koji je danas. To znači tri stvari:

1. Ranije se više radilo na način što se realno može, a danas se radi na način koliko se možeš zadužiti. (Koliko je to kobno lijepo pokazuje trenutna kriza s koronavirusom kad je presušio prihod od turizma).

2. Omjeri u slučaju Dobrinja, Punta ili Baške je čak 70/30 u korist prethodnog ustroja. Ne zato jer danas ove općine imaju loše načelnike, nego jer naprosto nemaju ni zakonske, ni ekonomske, ni teritorijalne mogućnosti da bude drugačije.

3. Jedinice koje bi u  slučaju ponovnog vraćanja na jedinstveni općinu Krk najbolje prošle ustvari su sve općine izuzev Grada Krka i općine Omišalj koji bi s dijelom svojim prihoda u tom slučaju trebali pokazati malo više solidarnosti i pomoći onim dijelovima koji danas nisu dio Omišlja tj. Grada Krka. Možda bi se pokoja cesta u gradu Krku sporije asfaltirala, ali bi u konačnici cijeli otok Krk bolje funkcionirao i razvijao se. Stoga, ako stavimo na vagu interes svih građana otoka Krka uopće nije upitno da bi prijašnji ustroj jedinstvenog otoka Krka velikoj većini više odgovarao.

Uopće ne ulazimo je li Ahmetović dobra ili loša načelnica Omišlja, to je na biračima Omišlja, ali njezino mišljenje po pitanju broja općina na otoku Krku koje je iznijela na televiziji N1 je pogrešno!

(Zlatko M.)