Iz Turističke zajednice Grada Rijeke pohvalili su se brojem turista u Rijeci. Naime, tijekom proteklog mjeseca u smještajnim kapacitetima na području grada Rijeke ostvareno je 123% više dolazaka u odnosu na lipanj 2021. godine. Ovaj izuzetan rezultat u pogledu dolazaka Rijeka prije svega može zahvaliti dolascima stranih gostiju čiji se broj dolazak povećao za fantastičnih 170%”, navode iz TZ-a Rijeke.
Svi mediji ovo spremno prenose, ali zaboravljaju čak tri važna podatka:
– u odnosu na broj kapaciteta (kojih Rijeka nema usporedno s okolnim stvarno turističkim mjesta), te brojke su ispod razine dva hotela na otoku Lošinju čime se vidi da to nije u realitetu veliki broj ljudi;
– platežna moć tih ljudi je ispod prosječne razine, drugim riječima ljudi koji dolaze u Rijeku su slabije platežne moći, manje troše i manje su zarade po noćenjima;
– u lipnju 2021. godine su bile COVID-mjere i apsolutno svi imaju skok u odnosu na 2021. godinu, što znači da ovaj podatak ustvari nije po ničemu poseban
“Uspoređujući navedene brojke iz 2022., s brojkama iz rekordne 2019. godine može se zaključiti da je i tu došlo do pozitivnih pomaka i to u visini do 5% u odnosu na broj noćenja iz lipnja 2019. godine. Broj noćenja u lipnju 2022. također se povećao u odnosu na broj noćenja u lipnju 2021. i to za 123% čemu je u znatnoj mjeri pridonio rast noćenja stranih gostiju za 154%. Najveći broj noćenja ostvaren je u privatnom smještaju i to u visini od 55%. Usporedbom broja noćenja u lipnju 2022. godine s brojem noćenja u lipnju rekordne 2019. godine vidljivo je povećanja u visini od 23% noćenja što je svakako vrlo vrijedan rezultat”, navode uz TZ-a.
Opet zaboravljaju reći da je za povećanje gotovo u potpunosti “zaslužan” Hilton koji u prethodnim godinama, koje se uzima za usporedbu, nije postojao. Istovremeno, Hilton se u mnogim materijalima, zbog faktičke dislociranosti od Rijeke i blizine Opatije prezentira kao hotel uz Opatijsku rivijeru, niti spominjući Rijeku.
To je razumljivo s obzira da je Rijeka turistički anonimus.
I sada pitanje svih pitanja: treba se uopće Rijeka okretati turizmu na ovaj način?
Rijeka je svoje bogatstvo oduvijek gradila na granama industrije, proizvodnje, transporta i trgovine robom. Bez tih gospodarskih grana Rijeka propada, odumire, stagnira… Sve ono čemu svjedočimo.
Turizam nije i ne može biti primarna gospodarska grana Rijeke. Može biti sekundarna, usputna, dodatna dobit, ali nikako živjeti u snovima da je turizam sadašnjost, a još manje budućnost Rijeke.
Danas tako imamo institucije grada koje se hvale što je otvoreno 20 novih privatnih apartmana u Rijeci i to prezentiraju velikim uspjehom, a te apartmane otvaraju ljudi iz razloga što nemaju kako drugačije zaraditi neku kunu, istovremeno stanovništvo odlazi iz Rijeke, istovremeno se sve zatvara (izuzev SPAR-ova). Brucoš ekonomije će odmah shvatiti da to nije gospodarski prosperitet, već gospodarsko samoubojstvo za Rijeku.
Ovo što pišemo je otkrivanje tople vode. Generacije prije nas su sve to znale – očito – bolje nego mnogi danas. Nije se bez razloga, kao turistička destinacija, razvijao prsten Rijeke (Opatija, Crikvenica, Mali Lošinj… koji imaju više od 100 ili 180 godina tradicije turizma), a ne sama Rijeka. Rijeka je kao centar bio mjestom poslovnog biznisa. Onda, kad je biznis u Rijeci završio, odlazilo se u prsten Rijeke na odmor i zabavu.
U Rijeci se radilo i zarađivalo, a izvan Rijeke se odmaralo i opuštalo. Podjednako kao što turistička meka nije Genova, nego je to obližnji San Remo. Kao što turistička meka nije Marseille, nego obližnja Azurna obala.
Problem je u tome što je danas taj biznis u Rijeci nestao i umjesto da se nastoji vratiti, prodaje se magla o Galebima i lupetaju gluposti o turizmu kao budućnosti Rijeke.
(I.R.)