Gradsko vijeće nije usvojilo prijedlog Drugih izmjena i dopuna proračuna Grada Rijeke za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, kojim je bilo planirano povećanje prihoda za 4,8 %.
Drugim izmjenama i dopunama Proračuna Grada Rijeke za 2023. godinu predloženi si prihodi i primici u iznosu od 184.210.772 eura, što bi predstavljalo povećanje za 8.514.957 eura, odnosno 4,8% u odnosu na početni plan, a rashodi i izdaci predloženi su u iznosu 181.800.000 eura, što bi predstavljalo povećanje za 10.212.000 eura, odnosno 6,0%, u odnosu na početni plan za ovu godinu. Ovako predloženim proračunom, ukupni prihodi i primici bili bi veći od rashoda i izdataka za 2.410.772 eura, a navedeni iznosom razlike uravnotežio bi se prenesenim sredstvima viška i manjka iz prethodnog razdoblja.
Nakon što je u travnju usvojen prvi tehnički rebalans, koji je predstavljao usklađenje proračuna s novim ustrojstvom upravnih tijela Grada Rijeke, drugim rebalansom predloženo je povećanje prihoda sukladno ostvarenju u dosadašnjem dijelu godine i procjeni ostvarenja do kraja godine. Tako su prihodi od poreza planirani u iznosu 65.964.300 eura, odnosno radilo se o prijedlogu povećanje u odnosu na dosadašnji plan za 5.965.500 eura ili 9,9%. Osim kod poreza na dohodak, značajnije povećanje odnosilo se i na povećanje prihoda od pomoći iz državnog proračuna koje se odnose na prijenos sredstava osnovnim školama za podmirenje troškova prehrane učenika i za rashode za zaposlene u osnovnim školama te kod prihoda od pomoći iz EU sredstava.
Drugim rebalansom proračuna predloženo osiguravanje sredstava za plaće odgajateljicama i vatrogascima
Gradonačelnik je naglasio kako se na rashodnoj strani proračuna najznačajnije promjene odnose na osiguravanje potrebnih dodatnih sredstva za povećanje rashoda za zaposlene u gradskim dječjim vrtićima, Javnoj vatrogasnoj postrojbi te gradskoj upravi, a predloženo je i povećanje sredsatva za rashode za zaposlene u osnovnim školama i Psihijatrijskoj bolnici Lopača, sukladno kolektivnom pregovaranju na razini države.
Drugim izmjenama proračuna predloženo je osiguravanje dodatnih sredstva i uključivanje novih projekata u proračun. Radi se o novom vrtiću Fiume koji se planira graditi na Krnjevu u suradnji i uz potporu Talijanske unije, povećanju sredstava za energetsku obnovu PPO Radost uz sufinanciranje iz EU sredstava, izradi projektne dokumentacije za projekt gradnje i opremanja vrtića Galeb uz sufinanciranje iz EU sredstava, izradi projektne dokumentacije za energetsku obnovu i obnovu dijela stolarije u HNK Ivana pl. Zajca. Predloženo je i osiguravanje sredstva za preseljenje izložbe „Torpedo – prvi na svijetu“, dodatna sredstva za sufinanciranje obrta za čuvanje djece te dodatna sredstva za subvenciju poslovanja KD Autotrolej zbog povećanja troškova poslovanja temeljem sklopljenog Kolektivnog ugovora u veljači 2023. godine.
U odnosu na prijedlog rebalansa prvotno upućen Gradskom vijeću na raspravu i usvajanje, gradonačelnik je predložio osiguravanje dodatnih 120 tisuća eura za izradu investicijskog koncepta pilot-projekta uređenja postojeće sportsko-obrazovne zone Trsat (Dvorana mladosti i OŠ Trsat) te izradu projektne dokumentacije ili studija za projekt ExportDrvo, kao projekata čija se realizacija predviđa kroz ITU mehanizam europskih fondova.
Također, sastavni dio prijedloga postali su amandmani vijećnika – amandman Kluba vijećnika PGS-Laburisti koji se odnosi na financiranje terapija rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju pri udrugama te amandmani vijećnika platforme Možemo! Ive Davorije i Nebojše Zeliča koji su se odnosili na financiranje obnove igrališta Centra za autizam Rijeka te financiranja višekružnog savjetovanja o budućnosti kompleksa dječje bolnice Kantrida. Navedene je amandmane prihvatio gradonačelnik, dok je Gradsko vijeće podržalo amandman nezavisnih vijećnica Maše Magzan i Ive Rinčić koji se odnosio na poticanje (samo)zapošljavanja žena.
Gradsko vijeće nije podržalo prijedlog drugog rebalansa proračuna – za rebalans je glasovalo 16 vijećnika (SDP, PGS, HSU, SDSS, IDS i Možemo!), a protiv je bilo 15 vijećnika (HDZ, Most, nezavisni vijećnici Maša Magzan, Iva Rinčić i Marin Račić, Akcija mladih i Unija Kvarnera).
Pojašnjavajući zašto neće podržati proračun, vijećnici su naglasili nedovoljnu komunikaciju i koordinaciju s gradskim vijećnicima kad su u pitanju najvažnije točke dnevnog reda Gradskog vijeća, lošu dinamiku provođenja kapitalnih projekata i nerealizaciju dijela projekata usvojenih temeljem amandmana vijećnika.
Kluba vijećnika SDP-a naglasio je kako su vijećnici svjesni smo da ima dobrih i malo manje dobrih stvari, ali i da se rebalansom proračuna pokušavaju pronaći načini da bi se odgovorilo na velike potrebe, od povećanja plaća zaposlenicima gradske uprave i proračunskih korisnika, posebice zaposlenika vrtića i vatrogasne postrojbe, do realizacije projekata za povećanje kvalitete života svih građana Rijeke.
S obzirom na to da nije usvojen rebalans proračuna, gradonačelnik Filipović s dnevnog reda sjednice povukao je odluke vezane uz rebalans, odnosno prijedlog izmjena Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Rijeke za 2023. godinu te prijedlog Odluke o raspodjeli financijskog rezultata Grada Rijeke za 2022. godinu, kao i prijedloge izmjena programa građenja i održavanja komunalne infrastrukture te izmjena Plana raspodjele sredstava spomeničke rente za 2023. godinu.
S dnevnog reda povučen prijedlog izmjena DPU-a središta područja Drenova
Ocjenjujući na temelju provedene rasprave da ne postoji konsenzus oko donošenja Odluke o izradi izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja središta područja Drenova, gradonačelnik Filipović s dnevnog reda povukao je prijedlog odluke.
Kako je pojasnila privremena pročelnica Odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo Ljiljana Buljan, razlog za pristupanje izmjenama i dopunama plana je zahtjev tvrtke Novotehna da se na čestici veličine 1.614 m² na Drenovi omogući gradnja stambene građevine. Planom navedena građevna čestica nije namijenjena gradnji nego prvenstveno zadržavanju postojećega zelenila na površini između (postojeće) višestambene građevine i prometnice.
Kako stoji u obrazloženju, nadležni je upravni odjel ocijenio kako je prenamjena zaštitne zelene površine na građevnoj čestici u površinu stambene namjene prihvatljiva pod određenim uvjetima. Predloženo je da se izrada Izmjena i dopuna Plana financira iz sredstava Investitora.
Iako je tijekom rasprave višekratno naglašeno kako bi se ovom odlukom tek inicirao proces izrade izmjena DPU-a, koje ne mogu biti donesene bez konačne odluke Gradskog vijeća, zbog protivljenja vijećnika koji su ovako sročen prijedlog prenamjene zelene površine u građevinsku za potrebe komercijalnog projekta ocijenili neprihvatljivim, gradonačelnik je povukao prijedlog odluke s dnevnog reda sjednice prije glasovanja.
Program javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci rane i predškolske dobi Grada Rijeke za pedagošku godinu 2023./2024.
Gradsko vijeće usvojilo je Program javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci rane i predškolske dobi Grada Rijeke za pedagošku godinu 2023./2024. Podsjetimo, nakon što je prijedlog programa povučen s protekle sjednice Gradskog vijeća, održani su konzultativni sastanci s vijećnicima u vezi načina sufinanciranja smještaja djece u vrtiće drugih osnivača, tzv. privatne vrtiće.
Na prijedlog Programa, koji je predložen u istovjetnom obliku kao i na protekloj sjednici, pristiglo je nekoliko amandmana. Gradonačelnik Filipović je prihvatio amandman Kluba vijećnika PGS-Laburisti, a potom je tako sročen prijedlog Programa dobio i podršku Gradskog vijeća.
Prihvaćenim amandmanom u odnosu na prvi prijedlog povećan je iznos kojim Grad Rijeka sufinancira privatne vrtiće i to na 260 eura mjesečno po djetetu upisanom u redoviti cjelodnevni jaslički program (raniji prijedlog 230 eura) i na 200 eura mjesečno po djetetu upisanom u redoviti cjelodnevni vrtićki program (raniji prijedlog 173 eura). Veći iznos za jaslički program predlaže se iz razloga veće ekonomske cijene jasličkih odgojna-obrazovnih skupina zbog mogućeg manjeg broja upisane djece sukladno mjerilima Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe te nedostatne kapacitete za prijem djece jasličke dobi u dječje vrtiće čiji je osnivač Grad Rijeka.
Nisu prihvaćeni amandman Kluba vijećnika HDZ-a te dva zajednička amandmana članova Gradskog vijeća Ive Rinčić, Maše Magzan, Vedrana Vivode i Roberta Salečića, predloženi s ciljem da roditelji djece smještene u privatne vrtiće mjesečno plaćaju istu cijenu kao i roditelji djece koja pohađaju gradske vrtiće.
„Na prošloj sjednici Gradsko vijeća povukao sam prijedlog programa radi dodatnih konzultacija koje su održane u konstruktivnom tonu. Nakon rasprava s političkim strankama, prihvatljivim je ocijenjen amandman PGS-a, koji je srednje rješenje. Cijeneći prijedloge HDZ-a i grupe vijećnika, nažalost u financijskom dijelu prijedlozi su izvan onoga što si možemo priuštiti“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Izmjene vezane uz zakup komercijalnih kapaciteta broda Galeb
Usvojene su izmjene Odluke o zakupu dijelova plutajućeg objekta – Broda Galeb. Rekonstrukcija Broda Galeb je u tijeku te se trenutno nalazi u brodogradilištu Dalmont d.o.o. u Kraljevici. Radovi na rekonstrukciji u dijelu pripreme za ulazak budućeg zakupca komercijalnih prostora (ugostiteljski i smještajni kapaciteti) su dovršeni.
S obzirom na definiranje atraktivnije pozicije priveza bliže centru grada, usvajanje Odluke o proglašenju prestanka epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane koronavirusom te činjenice da se situacija na tržištu bitno promijenila, predlaže se povećati iznos početne zakupnine sa 3 na 11,02 eur/m2. Nadalje, u svrhu reguliranja odnosa s Lučkom upravom, s obzirom na komercijalnu djelatnost budućeg zakupca, utvrđeno je da koncesijsko odobrenje nije pravnotehnički optimalan način uređivanja uvjeta zakupa na brodu Galeb, već se prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, pravo na obavljanje lučkih djelatnosti stječe se na temelju koncesije.
Bez odluke o prodaji dionica Nogometnog kluba Rijeka
Gradsko vijeće raspravljalo je o prijedlogu odluke o prodaji dijela dionica HNK Rijeka s.d.d., koju su predložili vijećnici Vedran Vivoda (Akcija mladih), Robert Salečić (Unija Kvarnera) i nezavisni vijećnik Marin Račić. Predložena je prodaja 5% minus jedne dionice temeljnog kapitala HNK Rijeka s.d.d., Rijeka ili 16,5% dionica kojih je Grad Rijeka vlasnik, a što iznosi 41.430 dionica ili u nominalnoj vrijednosti 549.870,59 € ili 4.143.000,00 kn po cijeni dionice od 13,27 € ili 100,00 kn. Predlagači odluke su predložili da fizička osoba može kupiti najviše 50 dionica, a pravna osoba najviše 500 dionica. Gradsko vijeće nije podržalo prijedlog odluku triju vijećnika o prodaji dijela dionica riječkog nogometnog kluba.
Pojašnjavajući razloge zašto je kao gradonačelnik, ali i predsjednik Skupštine kluba, suzdržan oko podrške prijedlogu odluke, gradonačelnik Filipović uvodno je istaknuo kako je od preoblikovanja kluba iz udruge građana u sportsko dioničko društvo HNK Rijeka klub bio prvak Hrvatske, osvojio tri Kupa te igrao u Europi u mnogo sezona. Nakon ostvarenih ozbiljnih ulaganja, na Rujevici je uređena kvalitetna infrastruktura – stadion i nogometni kamp.
„U svom tom procesu, a to moram reći kao predsjednik Skupštine HNK Rijeka, postojao je partnerski odnos između Grada Rijeke i kluba i moram reći da je Grad stajao, stoji i stajat će iza kluba. Unatoč tome što raspolažemo sa skromnim sredstvima, mislim da ostvarujemo jako dobre i zavidne rezultate i svi zdušno navijamo za naš klub“, kazao je gradonačelnik Filipović.
S obzirom na to da je, kazao je gradonačelnik Filipović, vrlo teško u hrvatskim okvirima voditi klub i zatvarati financijsku konstrukciju, većinski vlasnik – Teanna Limited – traži strateškog partnera.
„Načelno podržavamo odluku o prodaji dijela dionica u vlasništvu Grada Rijeke, ali mislimo da nije vrijeme za njezino donošenje. Prvi razlog je pravne prirode, budući da bi prije bilo potrebno provesti prebacivanje temeljnog kapitala društva iz kuna u euro. Nadalje, stabilnost postignuta u proteklih 11 godina od kada imamo većinskog vlasnika, uz potporu nas kao manjinskog vlasnika, dovela je do ovih rezultata te mislim da nije trenutak da ulazimo u prodaju 5 % – 1 dionica naših udjela“, kazao je gradonačelnik Filipović, dodajući da je prodaja ne bi značajnije utjecala na bilo kakve strateške odluke, no u ovoj situaciji oni koji sagledavaju kupnju, ulaganje ili sponzorstvo u klub možda gledaju na neki drugi način.
Pojašnjavajući razloge suzdržanosti oko podrške prijedlogu odluke, gradonačelnik Filipović je istaknuo kako bi prije njezina donošenja također trebalo odrediti način ostvarivanja prvenstva za stjecanje dionica u slučaju velikog interesa te razmisliti o odredbi eventualne zabrane daljnje prodaje dionica u određenom periodu.
Izdvojena sredstva za rad riječke stanice Gorske službe spašavanja
Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo je izvješće o izvršenju programa i projekata te utrošku sredstava za financiranje redovite djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanice Rijeka u 2022. godini. U suglasju svih vijećnika donesen je i Program javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanica Rijeka u 2023. godini, kojim se iz gradskog proračuna za riječki HGSS u ovoj godini izdvaja 29.200,00 eura.
Jednoglasno je donesena odluka o sklapanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji Grada Rijeke i Grada Tuzle. Rijeka i Tuzla već godinama vrlo uspješno surađuju na mnogobrojnim područjima te je u cilju unaprjeđivanja prijateljstva i suradnje te doprinosa razvoju prijateljskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske izražena obostrana namjera da se krene u službenu proceduru uspostavljanja prijateljskog odnosa suradnje.
Najesen Vijeće građana Rijeke
Gradsko vijeće informirano je o pripremi i provedbi projekta “Vijeće građana Rijeke”. Vijeća građana (Citizens’ Assemblies) predstavljaju inovativni alat koji omogućava sudjelovanje građana u procesima donošenja odluka. Vijeće građana Rijeke, koje će činiti 35 nasumično odabranih građanki i građana Rijeke, bit će održano od sredine rujna do sredine studenog 2023. godine, a jedan od ciljeva organizacije Vijeća građana je i unaprijeđenije sustava mjesne samouprave u Rijeci.
Pripremu i provedbu ovog projekta podržale su Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i Zaklada Friedrich Ebert te Udruga gradova u Republici Hrvatskoj koja ima interes diseminacije ovoga projekta u jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Grad Rijeka, pružit će provedbi ovoga projekta u 2023. godinu potporu u iznosu od 6.700,00 EUR.