KOLUMNA – Očekivalo se da će ogromna podrška s tribina biti vjetar u leđa našima. I baš je baš bilo tako. “Zovi, samo zovi” odzvanjalo je stadionom.
„Oj Srbijo, mati“ je stara srpska pesma koju su Hrvati preuzeli i nazvali svojom „Oj Hrvatska, mati“ – ali zašto u tekstu nisu promijenili stih „Srem, Banat i Bačka, tri sunca junačka“? pišu srpski izvori.
Hrvati pak tvrde da su Srbi plagirali njih. I da su Srijem, Banat i Bačka povijesne hrvatske zemlje pa ih otuda u stihovima.
Na Europskom prvenstvu u nogometu, a i na mnogim drugim događajima, moglo se čuti kako hrvatski navijači pjevaju ovu pjesmu koju Srbi toliko ne izvode, pa im je čudno što Hrvati pjevaju “njihovu” pjesmu.
– Ova pjesma pokazuje apsurd u kojem živimo i kojim oba naroda kroz pjesmu traže neki svoj identnitet koji je tako povezan, pišu isti izvori. Na kraju – narodi su se ubijali dok su sa obje strane pjevali istu pjesmu
Možda je ranije postojala i neka Jugoslovenska mati, nemoj tugovati – kaže u svom blogu Marko Jeftić novinar B92. Jeftiću, Jeftiću bila je!
Nastala je u okvirima hrvatskog sveslavenstva i južnoslavenskih strujanja hrvatske politike u poilirskom i poslijepreporodnom dobu. Iz tih razloga prvo su je svojatali Jugoslaveni u Prvoj Jugoslaviji s ciljem zbližavanja južnoslavenskih naroda, a kasnije i u Srbiji, gdje nije promijenjen dio hrvatskoga zapisa pjesme koji spominje Liku i Herceg Bosnu, koje je vlast prozivala »srpskim zemljama«, ali je dodan spomen Crne Gore.
Oj Hrvatska mati (poznata i kao Zovi, samo zovi po stihovima prepjeva), domoljubna je pjesma nepoznatog autora iz 19. stoljeća nastala na usponu ideje Pan-Slavizma u 19 st. i ujedinjenja Južnih Slavena koja na osnovama sličnosti jezika, kulture i etniciteta počinje u Pragu Sokolskim pokretom. Postoje naznake da je nastala još 1863. g. kao potpora Sokolarskim društvima u Češkoj. Tekst “Zovi, samo zovi” nastao je tijekom Prvog Svjetskog rata i proširio se svim prostorima nastanjenim južnoslavenskim narodima i po potrebi djelomično prilagođavao.
Najranije nađeni tekst je iz 1919. g. objavljen u novini Jugoslavenska Njiva pod naslovom “Jugoslavska mati“, a u samim počecima, pjesma je u Jugoslaviji imala isti značaj kao i na primjer “La Marseillaise” u Francuskoj. Kasnije 1923. g. Slavko Ježić u Zagrebu piše i preradu stihova. (izvor nepotvrđen)
FiatLux