KOLUMNA – Stranim radnikom smatra se svaki radnik koji nije državljanin niti jedne zemlje ili nije državljanin države Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske konfederacije (Zakon o strancima, NN132/20, 114/22, 151/22). Države Europskog gospodarskog prostora su sve članice Europske Unije uz još Island, Lihtenštajn te Norvešku (Álvarez López i Razauskas, 2024).
Povijesno Hrvatska je država u kojoj je pojam radne migracije bio vezan za emigraciju, odnosno odlazak hrvatskih državljana na rad u inozemstvo, međutim u posljednje vrijeme dogodila se promjena na tržištu rada. Liberalizacijom tržišta i mogućnošću lakšeg dolaska stranaca, Hrvatska je postala sve privlačnija emigracijska destinacija. Prema postojećim trendovima izdavanja radnih dozvola za očekivati je kako će u Hrvatskoj raditi gotovo 200 tisuća stranih radnika
Doseljavanje velikog broja stranih radnika sa sobom nosi određena pitanja poput integracije, snalaženja stranaca u društvu, potencijalnog dolaska obitelji stranih radnika, uvjeta života stranih radnika u Hrvatskoj te odnosa s domaćim stanovništvom. Susjedne zemlje poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije zadržavaju visok udio stranih radnika, no posljednjih godina je prisutan trend promjene strukture stranih radnika te danas veliki broj njih dolazi iz Indije, Nepala i Filipina te drugih azijskih i afričkih zemalja.
Tu je pitanje reakcija domaćeg stanovništva.. U hrvatskoj je ionako raširena diskriminacija po osnovama nacionalnosti, etničke pripadnosti i vjeroispovijesti, ne čudi da su i strani radnici u hrvatskoj opterećeni problemima diskriminacije, iskorištavanja na radu te lošijeg socijalnog položaja . Vrlo značajno je i pitanje multikulturalizma i stanja u hrvatskom društvu jer i tako mali broj stanovništva nije “kompaktan” a zove e hrvatski korpus, Razlike sjevera i juga , istaoka i zapada su u kutlturi , običajima, hrani itd.
Multikulturalizam predstavlja normativni ideal u liberalnim zapadnim društvima te se odnosi na integraciju manjinskih skupina u društvu, njihovo zadržavanje svojih distinktivnih obilježja i vrijednosti bez potrebe za asimilacijom većinskoj skupini. Multikulturalizam općenito teži uključivanju manjina (koje će zadržati svoja manjinska obilježja) u društvo. Suvremene teorije multikulturalizma su prvenstveno usmjerene na pitanja etniciteta, nacionalnosti i religije, a posebnu pažnju posvećuju migrantima koji se etnički i religijski razlikuju od domicilnog stanovništva . Dakle, osnovna ideja multikulturalizma je osigurati integraciju stranaca u neko društvo bez potrebe za odbacivanjem svojih obilježja, običaja ili praksi te prihvaćanje različitih manjinskih skupina kao jednako vrijednih društvenih skupina.
Kako u hrvatskoj demokracija i libaralizam nisu u stvarnosti nikad zaživjeli kao i same raznolikosti među hrvatskim življem, stvara ogromne probleme kad strani radnik dođe u hrvatsku jer on je taj koji mijenja hrvatske običaje, kulturu , način života , hrvati to ne žele. Usput im se priprisuje da uništavaju tržište rada manjim zahtijevima.
Sve to nije istina jer ti isti Nepalci ili bilo koji drugi dolaze raditi jer hrvati neće da rade te poslove koje oni rade. Osim toga onaj tko je mogao otišao je iz hrvatske pa nema tko ni raditi.Ti isti stranci neće promijeniti hrvatski način života jer ni hrvati u njemačkoj nisu promijenili njemački način. Sve objeda na račun stranih radnika koristi desnica(ako uopeće kao takva postoji) da bi privukla pažnju na političkoj razini. To može prihvatii samo neuki hrvatski živalj ili stoka sitnog zuba kako je bivši predsjednik zvao svoje podanike.
Primjer iz trgovina Eurospin i Spar pokazuje nešto sasvim drugo. Mnogi napisi i komentari da strani radnici ne govore hrvatski , imaju drugu boju kože koja im se čini prljava i ostale gadosti dovela je do kako sam primijetio ( u Rijeci) manjeg broja stranaca u tim lancima. I što smo mi kao kupci,potrošači, klijenti dobil?. Ništa! Sada na blagajni sjedi osoba prihvatljiva hrvatima koja ne pozdravlja, ne smije se i gleda ljutito na cijeli svijet, klijente ,izražavajući svoje nezadovoljstvo radnim mjestom i plaćom. Onaj “črni” se bar nasmijao i malo čudnim naglaskom rekao “dobar dan” i “hvala” da ne govorim o samoj brzini obavljanja posla. Sad imamo prihvatljive osobe , guževe na kasi i ljutito osoblje. Nema veze naše je!
Sve bi te “črne” trebalo potjerati jer nisu slični nama, lijepima,pametnima,sposobnima nevjerojatno kultrnima. Što bi se desilo kad bi iznenada došli “svemirci na zemlju”? Od straha i nepovjerenja prema njima taj Nepalac, Filipino ili Indijac postali bi nam najbliži prijatelji jer ove iz svemira koji nose neku neshvaljivu religijui i kulturu ne možemo prihvatiti.
Zavoljeli bi se svi “zemljani” i krenuo bi rat i mržnja prema “svemircima”.Jedva čekam !
Fiatlux
Loading ...
