Marko Filipović i Vojko Obersnel
RIJEKA – Riječko Gradsko vijeće prihvatilo je Odluku o zaduživanju Grada Rijeke za realizaciju kapitalnih projekata energetske obnove zgrada OŠ Eugen Kumičić, OŠ Gornja Vežica, OŠ Pehlin, PPO Vidrice, PPO Belveder i zgrade Muzeja Grada Rijeke.
Grad Rijeka je na poziv Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja za prijavu objekata za energetsku obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora, koji se realizira u u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, prijavio 6 objekata.
Riječ je o pozivu kojim se podupiru mjere energetske obnove koje rezultiraju smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje od najmanje 50% na godišnjoj razini u odnosu na godišnju potrošnju prije provedbe mjera energetske obnove. Sredstva su osigurana iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu 35% od opravdanog troška investicije. Poziv je zatvoren u veljači 2018. godine.
Gradonačelnik Obersnel je pojasnio kako se predmet kojim se bavi ova točka nije mogao razmatrati prošle godine, kada se u predmetu za koji se također tražilo zaduženje za pokriće vlastita učešća, nalazio čitav niz projekata energetske obnove. Radi se o energetskoj obnovi fasada, prozora i vrata kako bi se postiglo bolje gospodarenje energijom, odnosno da se potrošnja energije smanji za 50%.
Za energetsku obnovu prijavljene su zgrade OŠ Eugen Kumičić, OŠ Gornja Vežica, OŠ Pehlin, PPO Vidrice, PPO Belveder i zgrada Muzeja Grada Rijeke. Svih 6 prijavljenih projekata je prihvaćeno pa su koncem prošle godine sklopljeni Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja. Svi navedeni projekti trebaju biti završeni unutar roka od 24 mjeseca od sklapanja Ugovora o dodjeli bespovratnih EU sredstava.
Grad Rijeka, uz dodijeljena bespovratna sredstava EU, mora osigurati preostali iznos od oko 19 milijuna i toliko bi trebalo biti kreditno zaduženje. Upućen je poziv bankama za iskazivanje interesa, na koji su se javili Zagrebačka, OTP i Erste banka, koja je odabrana kao najbolja. “Da bi se kredit realizirao mora se dobiti suglasnost Ministarstva financija i ovaj iznos ne ulazi u stopu zaduženosti Grada, kauao je gradonačelnik i dodao kako se čeka da Ministarstvo regionalnog razvoja raspiše natječaj na koji će se Grad prijaviti i gdje bi se moglo dobiti oko 9 milijuna kuna, kao udio u financiranju ovog projekta. Kad bude raspisan natječaj i ako dobijemo taj novac, za toliko će se smanjiti povlačenje kreditnih sredstava”, rekao je gradonačelnik.
Na kritike vijećnika da predviđena ušteda nije dovoljno argumentirana studijama, kao i da li se to uopće isplati ili je bolje raditi nove objekte, gradonačelnik je kazao kako Grad nije trgovačko društvo koje razmišlja o povratu investicija. Gradnja nove škole, vrtića nema ekonomsko opravdanje da će se njihovom gradnjom uloženi novac vratiti. Ti objekti imaju neku drugu vrijednost, a ne ekonomsku. Ukoliko ne iskoristimo ta sredstva, za koju godinu ćemo morati platiti sami sva preuređenja škola i vrtića za čiju energetsku obnovu sad možemo dobiti bespovratnih 40% sredstava. Nije to pitanje samo energetske učinkovitosti već prilika da te objekte obnovimo s 40% doniranih sredstava.
Ivona Miličević (HDZ) je od gradonačelnika tražila da povuče tu točku te da se vijećnicima dostave studije na temelju kojih je donio odluku da podigne ovakav kredit jer ovaj materijal nije dostatan.
Duško Milovanović (SDP je replicirao kako Energetski certifikat mora reći koliko se ostvaruje ušteda ukoliko se prevede određena mjera. Izračun radi ovlaštena osoba koji se prilaže certifikatu, ako želite da vam Fond financira te projekte.
Vojo Braut( SDP) je postavio pitanje kako je moguće da svaki put kada raspravljamo o financiranju iz europskih fondova, fondova ministarstva i bespovratnim sredstvima o tome govorimo u negativnom kontekstu.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako pojedini vijećnici pokazuju nepovjerenje prema Ministarstvu graditeljstva i Europskoj komisiji, jer su svi materijali, da bi uopće mogli ući u odabir pregledani i odobreni od nadležnih tijela. Ako njima ne vjerujete, onda ćete morati promijeniti poslovnik jer je svaki elaborat veći od 15 stranica, zaključio je Obersnel.
Loading ...
