U UKRAJINI SE PROTIV RUSA BORE I HRVATI

4. veljače 2015. | Kategorija: Europa & svijet

hrvatski branitelj vojskaEUROPA – Hrvatska je po mnogim parametrima sasvim zapadna zemlja (osim po onim najvažnijim – ekonomskim), a čini se da je to postala i po tendenciji odlaska mladića u plaćeničke vojske za rad čuvanja zapadnih firmi. Naime, protekle godine za 15% je porastao broj prijava u plaćeničke vojske s područja Europske unije, od kojih je svakako najpoznatija Academi iz SAD-a – nastala 1997. godine, poznatija pod prijašnjim nazivom BlackWater, koju su čak i brojne države i tvrtke angažirale za svoje akcije, uglavnom čuvanja naftnih postrojenja na području Iraka. U prijavama u ovakve vojne organizacije, ukoliko se uzmu u obzir samo zemlje Europske unije, prednjače Britanci, a slijede Nijemci i Poljaci. No tako je samo ukoliko gledamo ukupan broj prijava. Ukoliko se stvari sagledaju po broju stanovnika određene zemlje, tada je prosjek mladića koji se odluče za ovaj poziv najveći u Švedskoj, Nizozemskoj i upravo Hrvatskoj! Kako navode brojni ruski mediji čini se da takvih postrojbi ima i u Ukrajini! Naime, više su puta objavljivali podatke da se u Ukrajini, na strani ukrajinske vlasti a protiv proruskih snaga, bori nekoliko plaćeničkih odreda pristiglih iz zapadnih zemlja, točnije zemalja NATO saveza i Europske unije. Po službenim i dostupnim podacima barem se dvije američke agencije,  X i Academi trenutno nalaze u Ukrajini, a u obje se nalazi i nekoliko građana Hrvatske. Naime, pretpostavlja se da je barem trideset hrvatskih državljana – putem njih – trenutno u Ukrajini pod okriljem plaćeničkih postrojbi legalnih firmi iz SAD-a. Navodno oni ne sudjeluju u izravnim ratnim operacijama, već brane konvoje od posebnog interesa za određene zapadne firme. Koje su to firme, čime se bave i kakvi su to konvoji, nije poznato. No, ukoliko čujemo izjave ruskog predsjednika Putina ipak se čini da su te postrojbe, ili neke njima slične, ipak bile u okršajima s pro-ruskim snagama.

Stoltenberg: Putin priča besmislice

“Govoreći o oružanim snagama Ukrajine, Putin je u ponedjeljak 26. siječnja rekao da “to u suštini nije armija, nego legija stranaca, u ovom slučaju legija stranaca NATO-a, čiji su ciljevi, naravno, suprotni nacionalnim interesima Ukrajine”. “Oni imaju sasvim druge zadatke, koji se odnose na geopolitičko odvraćanje Rusije, što se apsolutno ne podudara s nacionalnim interesima ukrajinskog naroda”, dodao je. Istog dana Putinovu su izjavu prokomentirali u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. Zanemarivši jezik diplomacije, glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg okarakterizirao je izjave ruskog vođe kao “besmislicu””, navodi Ruski vjesnik. Iako prema mišljenju ovog stručnjaka, Putin je htio reći da NATO, i prije svega SAD, “koriste kijevski režim i njegove oružane snage za geopolitičke provokacije usmjerene protiv Rusije”, navodi se dalje. No mnogi ipak smatraju da je Putin govorio doslovno o plaćenicima koji se nalaze na ukrajinskom području, a među kojima i građana Hrvatske.

u Ukrajini se bore i građani Hrvatske

“Kako smatra Josip Diskin, supredsjednik Vijeća za nacionalnu strategiju, Putin je imao u vidu to da SAD uz pomoć ukrajinskih oružanih snaga i dobrovoljačkih bataljuna pokušava zabiti klin između Rusije i Europe i tako smanjiti globalnu konkurentnost Europske unije. Aleksandar Goljc, vojni stručnjak i urednik oporbenog Internet časopisa Ežednevni žurnal, ističe da je ruski predsjednik nehotice predstavio Rusiju kao “sudionicu konflikta”. “Borbena djelovanja se vode na teritoriju Ukrajine, a ne u Rusiji. Ako je, po mišljenju ruskog predsjednika, cilj borbenih djelovanja odvraćanje Rusije, protiv koga onda tamo ratuju dobrovoljačke jedinice?”, pita se ovaj stručnjak. vojska amerika usa armyKomentirajući Putinove riječi, analitičiri ističu da su one znatno oštrije od njegovih ranijih izjava. Kako je rekao Militarjov, ruski lider ovog se puta izrazio “maksimalno oštro”, i to s potpuno konkretnom namjerom. Prema mišljenju ovog analitičara, ističući nesamostalnost vlasti u Kijevu predsjednik Rusije poziva Washington na izravne pregovore o ukrajinskoj krizi. Vojni stručnjak smatra da je Americi upućen prijedlog o izravnim pregovorima nakon višekratnih blokada mirovnih inicijativa pokrenutih u posredničkim formatima. S takvim pristupom ocjeni Putinove izjave u cjelini se slaže i Josip Diskin, s tim što po njegovom mišljenju poziv nije upućen Washingtonu, nego Bruxellesu. “To je signal Europskoj uniji da se zapita koji su njeni interesi i da ne vodi politiku polazeći od sada već polumitske atlantske solidarnosti, nego od interesa same Europske unije”, izjavio je za Ruski vjesnik. Nisu, međutim, svi skloni u riječima Vladimira Putina vidjeti gestu upućenu Zapadu. Goljc smatra da je izjava ruskog predsjednika odraz njegove nervoze zbog toga što sukob nije zamrznut unutar normandijskog formata i što samim tim nije zajamčen neulazak Ukrajine u NATO, navodi Ruski vjesnik. (Z.M.)

podijeli ovu vijest... Share on FacebookTweet about this on TwitterPrint this pageEmail this to someone