Katarina Turković Gulin (prva s desna)
RAZGOVOR – Razgovarali smo s Katarinom Turković Gulin, kandidatkinjom s područja Kvarnera za nadolazeće Euro izbore na listi stranke SNAGA. Stranka SNAGA je ustvati politički iskorak Udruge Franak koja je poznata po svojim akcijama na temu kredita i banaka.
Karatina Turković Gulin je rođena 1975. godine u Rijeci i živi na području Kastva. Isprva u zdravstvu od stažista u KBC Rijeka do Dječje bolnice Kantrida, a zatim u korporativnoj kompaniji na poslovima menadžmenta i odnosi s klijentima i na poslijetku kao odgajatelj predškolskog odgoja, gdje i danas radi. Članica je Udruge Franak i jedna je od osnivačica stranke SNAGA.
– Zašto ste se uopće upustili u politiku?
– U vremenu kada je aktivizam u Udruzi Franak prirodno stigao do nekih svojih granica skupina entuzijasta i upornih ljudi, među kojima sam se našla i ja, krenuli su tražiti druge načine kako promijeniti nezakonitosti u radu banaka. Tako je nastala stranka narodnog i građanskog aktivizma – SNAGA , čiji je član Goran Aleksić izabran za prvog i trenutno jedinog zastupnika u Saboru.
– U Hrvatskoj dominiraju HDZ i SDP prvenstveno jer su (mi novinari slobodnih medija to možemo reći) građani još uvijek demokratski slabo educirani. Stanje u zemlji je loše, čini se logično da su za to najodgovorniji oni koji su najdulje na vlasti, ali građani i dalje biraj iste. Kako uopće očekujete u takvom stanju neki rezultat?
– Mi smo neke rezultate postigli, a najznačajniji je u području zaštite potrošača, odnosno u promjenama u kreditnom poslovanju banaka. Kolektivna tužba u slučaju Franak, koju je Udruga Franak pokrenula 2012. godine, a SNAGA nastavila javno i vrlo glasno gurati kroz politički angažman, završila je sudskim epilogom u korist dužnika. Uspjelo se! U konačnici je pravomoćno presuđeno kako krediti u CHF sadrže dvije nezakonite, nepoštene i samim time ništetne odredbe: promjenjivu kamatnu stopu koja se mijenjala jednostrano odlukom banke, i nepoštenu primjenu valutne klauzule u CHF.
Katarina Turković Gulin
– Profilirali ste se temom kredita u CHF, no što je s ostalim temama? Mnogi u Hrvatskoj ustvari nemaju problema s CHF kreditima i to ih ne zanima.
– Kroz nekoliko konferencija za medije u Hrvatskome saboru, sastanke u Ministarstvu zdravstva, sa ministrom Kujundžićem i predstavnicima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, riješena su vrlo važna pitanja dostupnosti anestezije, laboratorijske dijagnostike, renoviran je odjel humane reprodukcije KB Osijek, riješeno je administrativne promjene oko D1 uputnica…
Jednim od naših najvećih postignuća u zdravstvu držimo činjenicu da smo natjerali Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na priznanje kako doista postoje nezakonitosti i evidentna diskriminacija pacijenata ovisno o mjestu liječenja.
HZZO je na naš zahtjev hitno pristupio izmjenama općih akata, i trenutno je situacija takva da razlika više ne smije biti. To trenutno stanje sasvim sigurno nije zadovoljavajuće, budući da se nove odredbe HZZO-a teško implementiraju u praksi, stoga nastavljamo vršiti pritisak na odgovorne dok se stanje u zdravstvu promijeni. Znači, može se!
Da, znamo kako je stanje u zdravstvu kakvo sada imamo dugoročno neodrživo i s aspekta financiranja i s aspekta kadroviranja, te su nužni hitni koraci kako bismo postigli istu razinu kvalitete i istu dostupnost zdravstvene usluge kakvu imaju svi građani EU.
– Kakav je vaš stav prema trenutnoj gospodarskoj slici Hrvatske?
– Nedopustivo je da radnik danas, u 21.stoljeću, radi i za svoj rad ne zna hoće li dobiti plaću, a nerijetko je zaista i ne dobije. Nedopustivo je da radnik danas radi bez dana godišnjeg odmora, bez slobodnih dana. Nedopustivo je da poslodavci ne plaćaju doprinose i poreze. Nedopustiva je na svakom koraku vidljiva tendencija ka zamisli ”sve više rada, sve više produktivnosti, sve u svrhu porasta kapitala”.
– Dobro, to su problemi, ali koje je rješenje?
– Primjerice, kao odgajatelj pratim događanja u struci, i mogu reći kako se dječji vrtići ne otvaraju zbog djece, rad predškolskih ustanova ne prilagođava se potrebama djece, već se sve to radi promatrajući potrebe roditelja koji moraju raditi gotovo cijeli dan, gotovo svaki dan… Usudila bih se reći kako društvo u cjelini ne ide u dobrom smjeru. Potrebno je okrenuti se obitelji, odmoru, kvalitetnijem životu, no da bismo to mogli ostvariti, nužno je svojim radom zaraditi dostatno za život koji neće biti tek odlazak na posao i s posla, dok su nam djeca u ustanovama. Dakle, cijena rada je premala u odnosu na cijenu života.
– Idemo malo na aktualne i konkretne teme. Koji je vaš stav oko inicijative ’67 je previše’?
– Mi podržavamo inicijativu ‘67 je previše‘, iz nekoliko jednostavnih razloga. Prije svega, mnoge poslove nije moguće kvalitetno obavljati u tim godinama, niti fizički niti psihički. Opet ću se osvrnuti na ovo kao odgajatelj. Često pitam ljude bi li dali svojoj baki od 67 godina da im svaki dan čuva dvoje ili troje djece predškolske ili čak jasličke dobi? Odgovor je uglavnom jasno i glasno ne. A zašto mislimo da je u redu da odgajatelj od 67 godina provede dan sa skupinom od dvadesetak djece? Koja je razlika? Uzeti ću primjer vatrogasca, koji mi je također blizak. Može li vatrogasac u 67-oj godini zadovoljiti sve uvjete rada na tom radnom mjestu? Možda netko i može, većinom ne. Medicinsko osoblje? Učitelji? Spremačice? Automehaničari? Shvatili ste, velika većina zanimanja traži puno više no što čovjek u tim godinama treba i može dati.
Zatim, ostanemo li mi na radnim mjestima do naših 67 godina, uz činjenicu da novih radnih mjesta ima koliko ima, odnosno nema, naši mladi zapošljavati će se kada dođu u svoje 40-te. Do tada će moći raditi jedino negdje u inozemstvu, što već čine i sasvim sigurno će nastaviti činiti jer neće moći organizirati svoj život u Hrvatskoj. Hoće li se ti ljudi vratiti nakon što su posložili živote i obitelji negdje izvan Hrvatske? Zašto bi se vratili? Zašto smo uopće dozvolili da odu? Zato jer nismo dobro organizirali život u Hrvatskoj.
Mirovina ne smije biti kazna, već nagrada za cjelokupni radni vijek, i u njoj treba moći uživati. Mirovina nije kraj, već početak jednog novog poglavlja života. Nažalost, u Hrvatskoj to nije ni približno tako.
Plašenje od strane resornog ministra pričama kako će nam mirovine biti još manje…na to se ne bih obazirala. Novaca ima, samo nije raspoređen kako treba. Mnogi zakoni dopuštaju nam priljev novca u državni proračun, no iz nekog čudnog razloga, institucije taj novac ostavljaju na cesti. Iz nekog još čudnijeg razloga, financijski značajno pomažemo zdravstvo i druge projekte u inozemstvu, iako je nužno potrebno popraviti prvo stanje kod kuće.
– Jedna od glavnih tema u Europi je ona ilegalnih migranata. U Hrvatskoj vlada neka neobična medijska blokada na ovu temu. Malo ili ništa se piše o učestalim provalama na području Gorskog kotara, da su migranti gotovo isključivo muškarci u jeku snage, da je turizam u Hrvatskoj na kocki ukoliko nam tijekom sezone migranti krenu prema obali, itd.
– S obzirom na naš geopolitički položaj sasvim sigurno ponovno migrantsku krizu možemo očekivati u bliskoj budućnosti. Važno ju je sagledati u vremenskom i prostornom kontekstu, shvatiti ljude koji se nalaze u problemu, no nećemo dozvoliti da se Hrvatska pretvori u mjesto na kojem će zapinjati svi ti ljudi koji nemaju kamo otići, niti ćemo dopustiti da se o tome odlučuje bez Hrvatske. Iako vlasti nastoje smanjiti obim i važnost tih činjenica u javnosti, svakodnevno možemo čuti o prolascima migranata našim krajem i šteti koju nerijetko iza sebe ostavljaju. Razumijemo da tim ljudima treba pomoći, nije nam stran pojam izbjeglištva, nasilnog napuštanja svojih domova, no ovdje treba uočiti razliku. Ove ljude treba zbrinuti, no moramo to učiniti tamo gdje je problem nastao, a ne unutar naših granica. Čvrsta granica, dugoročna strategija i briga oko migrantskih pitanja jedna je od važnijih točki programa SNAGE.
– Zašto uopće želite u Euro parlamet?
– Zato što sve Vlade RH do sada nisu uspjele zaštititi interese Republike Hrvatske. Uvjereni smo kako se drugačijim zalaganjem, drugačijim postavljanjem i zaštitom hrvatskih interesa, može i mora graditi bolja Europa, samim time i bolja Hrvatska. SNAGA neće biti pasivan promatrač u Euro parlamentu ako dobije priliku.
(razgovarao i tekst: Zlatko M.)
Loading ...
