Uz službenu plavu zastavu s riječkim grbom u sredini, Grad Rijeka će se odsada predstavljati i svojom svečanom zastavom, kao još jedan načina kojim se izražava pripadnost gradu.
Svečana zastava Grada je zastava koju je ondašnje Gradsko vijeće odobrilo 1870. godine. Zastava je trobojnica vodoravnih pruga tamnog karmina, zlatnožute boje i ultramarina. Na sredini zastave nalazi se povijesni grb Grada: u crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Iznad orla je austrijska carska i hrvatska kraljevska kruna s dvjema plavim vrpcama koje vise vodoravno iz nje. Ispod štita je vrpca s natpisom “Indeficienter” (nepresušan).
Grb i službena zastava, a odsad i svečana zastava, koriste se na način kojim se ističe tradicija i dostojanstvo Grada. Svečana zastava Grada stalno će biti istaknuta na stendarcu na Trgu riječke rezolucije, kao i na drugim lokacijama u povodu raznih gradskih svečanosti.
Izgled svečane zastave i njezino korištenje propisani su odlukom Gradskog vijeća, donesenoj na posljednjoj sjednici, a na prijedlog Liste za Rijeku.
Gradsko vijeće Grada Rijeke još je 1998. godine usvojilo Odluku o grbu i zastavi kojom je utvrđeno da je gradska zastava trobojnica vodoravnih pruga tamnog karmina, zagasito zlatnožute boje i ultramarina s grbom u sredini. No, tada je nadležno Povjerenstvo za davanje mišljenja u postupku odobravanja grba i zastave pri Ministarstvu uprave dalo negativno mišljenje na ovu zastavu s obrazloženjem u kojem među ostalim stoji da zastava nije u skladu s Pravilnikom prema kojem “grad za izradu zastave, u pravilu, koristi jednu boju”. Također, u obrazloženju stoji i da “crveno-žuto-plavu boju, premda je u prošlosti bila u zastavi Rijeke, danas koristi Udruga slobodne riječke općine u izbjeglištvu, dakle iredentistička organizacija u Italiji”.
Međutim, u obrazloženju odluke koju je Gradsko vijeće izglasalo 2016. godine stoji da “iz današnje perspektive više ni u kojem slučaju ne može govoriti kao o iredentističkoj organizaciji budući da priznaje legitimne institucije Republike Hrvatske i Grada Rijeke. Na tom principu je s Gradom Rijekom u posljednja dva desetljeća uspostavila suradnju na projektima iz kulture i povijesnih istraživanja s čime se ta organizacija danas u osnovi i bavi”.
Naime, Gradsko vijeće Grada Rijeke je 2016. godine ponovno je donijelo odluku temeljem koje je od Ministarstva uprave opet zatraženo odobrenje za korištenje riječke trobojnice kao službene zastave Grada Rijeke. No, u 2018. godini zaprimljeno je rješenje Ministarstva uprave kojim je odbijen i taj zahtjev.
Nakon toga je Grad Rijeka podnio tužbu Upravnom sudu u Rijeci, koji je prošle godine predmet vratio Ministarstvu uprave na ponovno odlučivanje, a potom je Ministarstvo uprave u ponovljenom postupku od Grada Rijeke zatražilo novo usklađivanje Odluke iz 2016. s Pravilnikom o postupku odobrenja grba i zastave i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Iz tog razloga, Gradsko vijeće je donijelo odluku o uvođenju svečane zastave koja će se, uz službenu zastavu, isticati u svečanim prigodama te u dane blagdana. Prema dostupnim podacima, trenutno oko 42% jedinica lokalne samouprave u RH ima neku vrstu svečane zastave. Za njezino uvođenje nije potrebno odobrenje Ministarstva uprave.
U grafičkom smislu prijedlog se razlikuje od prijedloga službene zastave iz 2016. godine u detaljima poput kraljevske krune s dvjema plavim vrpcama i natpisa ispod štita „Indeficienter“, koji ne mogu biti dijelom službenog grba i zastave zbog pravila koje propisuje Pravilnik o postupku odobrenja grba i zastave.
Prije nego što je prijedlog o uvođenju svečane zastave stavljen na dnevni red Gradskog vijeća, stavljen je na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.