RIJEKA – “Cilj projekta je podizanje svijesti,edukacija građana ,senzibilizirati društvo i javnost o važnosti vida t u PGŽ i RH, problemima sakojima se susreću roditelji djece s poteškoćama vida , kao i sama djeca te problematici slabovidne djece i mogućiti slijepima, slabovidnima i osobama smanjene pokretljivosti bolju uporabu i pristupačnost zgradama i prostorima, otkrivanje i evidentiranje djece s poteškoćama vida , individualni rad ,nabavci potrebne opreme za kabinet , edukacija i zapošljavanje stručnog kadra te pokrenuti vlastiti kabinet za vježbanje vida u Rijeci-PRIMORSKO -GORANSKOJ ŽUPANIJI”, navode pokretači projekta “Želimo vježbati vid”.
“U RH prema podacima HZZJZ 2017.registrirano 17.979 osoba čiji je uzrok invaliditeta sljepoća i znatna slaboviidnost. U HR se prati broj osoba oštećenje vida , ali samo kod onih kod kojih postoji invaliditet temeljem tog oštećenja. U dosadašnjem radu, uvidjeli smo njihove potrebe,a isto tako i nedostatke sustava , koje nastojimo rješiti.Naši sugrađani bi trebali biti upućeni u posebne potrebe koje slijepe osobe imeju ,da bi ih se moglo integrirati u zajednicu i imali spunjen život”, ističe Mirna Međimorec iz udruge.
“Iako je Zakonom o gradnji (NN 153/13 i 20/17) članak 12. propisano da građevine moraju biti sigurne i pristupačne tijekom uporabe i biti projektirane i izgrađene tako da ne predstavljaju neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, te posebno moraju biti projektirane i izgrađene vodeći računa o pristupačnosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti, projekti i natječaji za bolju pristupačnost i uporabu građevina osobama smanjene pokretljivosti u povoju su i tek su se ove godine nešto intenzivnije počeli provoditi i realizirati.
Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/2013) jasno propisuje uvjete i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u građevinama javne i poslovne namjene te osiguranja jednostavne prilagodbe građevina stambene i stambeno-poslovne namjene, a obveza sukladno članku 5. Pravilnika odnosi se na građevine javne i poslovne namjene, te na građevine stambene i stambeno-poslovne namjene (građevine trgovačke, ugostiteljske i/ili turističke namjene, građevine poštanske i/ili telekomunikacijske namjene, građevine za pružanje usluga prometa novcem i druge financijske usluge, građevine upravne i slične namjene, građevine zdravstvene, socijalne i rehabilitacijske namjene, građevine u kojoj učestalo borave osobe s invaliditetom, građevine odgojne i obrazovne namjene, građevine kulturne namjene, građevine prometne namjene, građevine športske i rekreacijske namjene, građevine zabavne namjene, građevine vjerske i sakralne namjene, građevine za izvršavanje kazne zatvorom, prostori i površine javne namjene, građevine ostale namjene: sajamski i izložbeni centar; tehnologijski park, javni WC-i, građevine u kojima je obvezno izvođenje 4 ili više WC jedinica za javnu uporabu, mrtvačnice i krematoriji, javna skloništa i sl.)
Pozivamo sve obveznike rečenog Pravilnika da osiguraju integraciju slijepih, slabovidnih i osoba smanjene pokretljivosti izradom arhitektonskih rješenja koja neće biti barijera i omogućiti će bolju uporabu i pristupačnost građevinama.
U tom smislu TAKTILNE POVRŠINE slijepim i slabovidnim osobama omogućavaju lakšu orijentaciju u prostoru, samostalno kretanje i pristup javnim objektima svih namjena. Izvode se reljefnom obradom površine visine do 5 mm i stoga su lako prepoznatljive na dodir stopala ili bijelog štapa. Također, lako se održavaju, ne zadržavaju vodu, snijeg ili prljavštinu, te ne otežavaju kretanje osobama u invalidskim kolicima.
Slijepe osobe prepoznaju i prate reljefnu strukturu dodirom, dok slabovidne osobe taktilne površine mogu prepoznati i vizualno, jer se iste rade na način da budu kontrastne u odnosu na podlogu na koju se implementiraju. Postoji više izvedbenih rješenja kod taktilnih površina ovisno o tome postavljaju li se u unutarnji ili vanjski prostor (trake, čepovi, ploče).
Taktilne površine djeluju u skladu s ORIJENTACIJSKIM PLANOM za kretanje u građevini. On ocrtava tlocrt unutrašnjosti objekta, obilježava važne detalje poput stepenica, liftova, soba, WC, te ulaze i izlaze, a prati smjer kretanja linija vodilja (taktilnih površina). Također, orijentacijski plan sadrži natpise na crnom tisku za videće i slabovidne osobe, te na Brailleevom pismu za slijepe.
Kao dobra nadopuna orijentacijskim planovima možete poslužit APLIKACIJA ZA MOBILNE TELEFONE.Kod pristupa orjentacijskom planu, slijepa osoba odmah dobiva informaciju da može preko svojeg mobitela skinuti aplikaciju, te ju koristiti tijekom kretanja kroz objekt ili park pred kojim se nalazi. Nakon skidanja aplikacije, dovoljno je mobitel približiti npr. slici u muzeju ili pak ogradi na stepeništu i dobiti informaciju o tome kakva je to slika (opis audiodeskripcijom) ili pak kamo vodi ograda (“smjer prema ljuljački za vestibularnu stimulaciju”). Prednost ove aplikacije je što „pametne“ mobitele koriste gotovo svi, a preko govorne jedinice lako se može bilo koji sadržaj približiti slijepoj osobi. Bez aplikacije, samo s orijentacijskim planom, osoba se može kretati kroz objekt, ali sadržaj joj je više manje nedostupan. Kod muzeja i sličnih ustanova to predstavlja veliki nedostatak. Prilikom izrade bilo koje vrste taktilnih površina, kao i orijentacijskih planova bilo bi dobro da obveznici Pravilnika, surađuju sa
stručnajcima edukacijsko-rehabilitacijskog profila sa znanjem i iskustvima iz navedenog područja prilagodba kako bi kod izrade istih bili sigurni da će iste biti na korist slijepim, slabovidnim i osobama smanjene pokretljivosti, a ne samo ukras prostorima”, zaključuju. (kv)
Loading ...
