VIŠKOVO – Imperativ razvoja općine je poticanje poduzetništva, posebno onog koje je usmjereno na nove tehnologije – informacijsko-komunikacijske, robotiku i slično. Ali nećemo zaboraviti ni stimuliranje postojećih poduzetnika. Općina je za tu namjenu u proračunu rezervirala 300.000 kuna. Smatramo da to nije dostatno i da je minimum koji se za tu svrhu može izdvojiti, a bez čega nema razvoja Općine, 500 tisuća kuna, a sljedećih godina i više, rekla je Tamara Smokvina, kandidatkinja Kvarnerske inicijative i Liste za Rijeku za načelnicu Općine Viškovo, dodajući da je prioritetno srediti dosta zapuštenu komunalnu infrastrukturu i mogućnost adekvatnog odvajanja otpada na području poduzetničke zone Marinići.
“Za novu radnu zonu Marišćina, koja se sada spominje, nigdje nije jasno navedeno tko je i kakav interes iskazao, kakve su to vrste djelatnosti koje će se na tom području podupirati. Poučeni dosadašnjim iskustvom s Marišćinom, ispitat ćemo o kakvim se djelatnostima radi jer bez upućenosti lokalnog stanovništva ne želimo djelatnosti koje će dodatno pridonositi zagađenju i umanjivati vrijednost života i nekretnina stanovnika šireg područja buduće radne zone”, rekla je Smokvina. Prema njenim riječima, radna zona Marinići je atraktivna zbog blizine glavne ceste i naselja, u njoj se obavljaju djelatnosti pretežno uslužnog karaktera i kao takvu je treba proširiti, opremiti i dodatno poraditi na njezinoj prepoznatljivosti i atraktivnosti za uslužne i proizvodne djelatnosti, a ne se upuštati u avanturu s novom zonom Marišćina.
Smokvina je spomenula i problem reciklažnog dvorišta na području naselja Marinići koje je napravljeno na premalom prostoru i njegova površina od 1318 m2 nije dovoljna za pokrivanje svih potreba mještana. “U to su se mnogi od nas mogli više puta uvjeriti prilikom dovođenja većeg, neopasnog otpada koji bi trebao ići u daljnju reciklažu, kada zbog očite pretrpanosti nije bilo moguće ostaviti dopremljeni otpad. Potrebno je, dakle, preispitati način rada i plasman otpada koji se prikuplja u reciklažnom dvorištu Viškovo, te nači rješenja koja će zadovoljiti mještane”, rekla je Smokvina.
Govoreć o problemima u Viškovu koje postojeća vlast nije uspjela riješiti, Smokvina je naglasila da su lokalne vlasti dužne u već poodmaklom 21. stoljeću omogućiti u svim naseljima općine brzi, širokopojasni internet temeljen na optičkoj tehnologiji, koji je ključan kako za poduzetnike, tako i za potrebe mještana svih dobnih skupina. Kako je rekla, to je jedan od ciljeva koji će se moći realizirati i kroz europska sredstva koja će javna tijela moći koristiti putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. i planira kao gradonačelnica kroz kapacitete Općine za ta sredstva i aplicirati.
Veliki problem u Općini je i mjesna samouprava koja gotovo da ne postoji, rekla je kandidatkinja za zamjenicu načelnice Viškova Marina Gulin. “Postoji samo jedan mjesni odbor – Marčelji, nastao izimnim angažmanom sada već ugašenog društva „Mažuran“. Stanovnici centra Viškova, Marinića, sjevernog, sjeveroistočnog i južnog dijela općine nažalost nemaju priliku odlučivati o svojim lokalnim problemima. Zato ćemo osnovati nove mjesne odbore na temelju demografskih i prostornih potreba te dati im ovlasti i sredstva iz proračuna. Osim toga, planiramo uvesti savjetodavne referendume, elektronske i klasične, za sva pitanja od interesa za građane Općine kako ne bi odlučivali samo jednom u četiri godine kada idu na izbore”, kazala je Gulin.
Kandidatkinje Kvarnerske inicijative i Liste za Rijeku za čelne funkcije u općini na kraju su najavili da će konačno, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. bit dostupna sredstva za “zelenu tranzicijuW”,gdje preko 30 posto proračuna EU ide za ostvarivanje klimatskih ciljeva.
“U sklopu toga opet će biti dostupni fondovi za povećanje energetske učinkovitosti zgrada odnosno obnovu fasada i korištenje obnovljivih izvora energije, prije svega solarne. Općina će postati servis kako bi pomogla mještanima u radnjama koje prethode prijavi za sufinanciranje poput informiranja, rješavanju potrebne dokumentacije, dozvola, projekata, te sufinancirati projekte energetske obnove, jer je i ta faza financijski zahtjevna s po nekoliko tisuća eura za svaki objekt. Na taj način bi se sigurno podigao poželjni postotak realiziranih projekata energetske obnove. Općina bi bila korak bliže cilju “energetske neovisnosti”, a građani zadiovoljni obnovljenim objektima”, zaključila je Tamara Smokvina.
(kv)
Loading ...
