RIJEKA – Grad Rijeka prikuplja podatke o građevinama koje sadrže azbest i to s ciljem planiranja sustava gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest.
Grad Rijeka podatke o građevinama koje sadrže azbest prikuplja na temelju Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest koji je donijelo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i na temelju Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
Prema tom Pravilniku, vlasnici, odnosno korisnici građevina u kojima se nalazi azbest, dužni su odazvati se pozivu i dostaviti podatke o lokaciji građevine te procjeni količine, vrsti i stanju materijala za koji je izvjesno da će postati azbestni otpad.
Ovi se podaci prikupljaju radi planiranja sustava gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest, a prikupljene podatke Grad Rijeka će dostaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
U tu svrhu objavljen je Javni poziv vlasnicima odnosno korisnicima građevina u kojima se nalazi ugrađen azbest kao građevni materijal.
Kako dostaviti podatke?
Podatke o građevini i vrsti materijala u njoj koji će postati azbesti otpad možete dostaviti do 25. studenog 2017. godine na e-mail urban-eko@rijeka.hr
Što je azbest?
Zahvaljujući svojim mehaničkim i kemijskim svojstvima, tj. čvrstoći i visokoj otpornosti na toplinsko i kemijsko djelovanje, azbest se proizvodio desetljećima i bio korišten kao građevinski materijal, najviše za pokrivanje građevina svih vrsta, ali i za oblaganje pročelja, instalacije odvodnje sanitarne vode, a izvan građevinarstva za izradu zaštitne odjeće, brtvljenje cijevi i sl.
U uporabi je zastupljeno šest osnovnih vrsta azbesta (aktinolit, amozit, antofilit, krizotil, krokidolit, tremolit), između kojih su amozit i krokidolit najopasniji po ljudsko zdravlje ukoliko postoji izloženost udisanju njihovih vlakana. Ipak, najčešće korišteni azbest u Republici Hrvatskoj bio je krizotil, koji je ujedno i najmanje opasan.
Od 2006. godine u Republici Hrvatskoj zabranjena je proizvodnja, promet i uporaba azbesta i proizvoda koji ga sadrže.
Važno je naglasiti kako je opasnost od azbesta utvrđena isključivo u situacijama pojave azbestne prašine, tj. oslobađanja finih azbestnih vlakana u visokoj koncentraciji do čega dolazi u procesu proizvodnje te u procesu razgradnje mehaničkim putem, tj. prilikom rušenja, lomljenja, brušenja i sl. postupaka uklanjanja ili održavanja i servisiranja proizvoda iz azbesta ili onih koji sadrže azbest, zbog čega se proizvodi iz azbesta i oni koji ga sadrže tretiraju kao opasni građevinski otpad.
Zbrinjavanje azbestnog otpada
Na žalost, zbrinjavanje azbesta ne provodi se uvijek na organizirani način i od strane ovlaštenih osoba i tvrtki.
Tijekom brojnih akcija čišćenja okoliša provedenih proteklih godina nailazilo se na odbačene različite azbestne proizvode, ponajviše krovni pokrov. Izložen atmosferilijama i drugim utjecajima, odbačeni azbest postupno se raspada, a njegova vlakna dospijevaju u različitim koncentracijama u okoliš. Jednako neprimjeren način „zbrinjavanja“ predstavlja i privremeno odlaganje azbestnog pokrova unutar okućnica, jer je i u takvim primjerima azbestni materijal također izložen atmosferalijama, i to s još većim rizikom od negativnog utjecaja po zdravlje ljudi.
Izostanak sustavnog odnosa prema zbrinjavanju azbesta svakako se treba izmijeniti.
Stoga je postupanje prema odredbama Pravilnika iz 2016. izuzetno važno s obzirom da dosadašnji pristup zbrinjavanju azbestnog otpada nije bio sustavan niti cjelovito sagledavan.
Fond i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u proteklom razdoblju provodili su i provode program energetske obnove u zgradarstvu (javnih, višestambenih i obiteljskih zgrada), program korištenja obnovljivih izvora energije poticanjem ugradnje učinkovitijih uređaja i solarnih panela, dok je zbrinjavanje azbesta u zgradarstvu bilo zastupljena samo kroz sufinanciranje troškova odlaganja otpada koji sadrži azbest.
Primjer dobre prakse
Promjenu u ovom opisanom pristupu proteklih je godina pokušala (i uspijevala) uvoditi Udruga Moj otok iz Punta koja je objedinjavanjem cijena proizvoda i usluga proizvođača, prodavača i izvođača uspjela stvoriti financijsku stimulaciju zahvaljujući kojoj su se brojni privatni vlasnici kuća na otoku Krku ali i nekih drugih obalnih gradova odlučili na zamjenu azbestnog pokrova crijepom, uz istovremeno zbrinjavanje azbestnog materijala od strane ovlaštenih tvrtki i u skladu sa zakonskim odredbama.
Loading ...
