Rijeka je bila domaćin ovogodišnjeg središnje obilježavanje Nacionalnog dana hitne medicinske službe, koji je uključivao edukaciju građana o hitnim postupcima te svečanu akademiju.
Hrvatski sabor je 2013. godine jednoglasnom odlukom dan 30. travanj proglasio Nacionalnim danom HMS-a. Tom odlukom hrvatska hitna medicinska služba pridružila se nizu svjetskih zemalja koje tako nastoje senzibilizirati javnost o važnostima i specifičnostima ove iznimno odgovorne i teške djelatnosti.
Organizatori obilježavanja su Hrvatski zavod za hitnu medicinu i Zavod za hitnu medicinu PGŽ uz pomoć Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke te pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović te Ministarstva zdravstva. Važnost domaćinstva za Zavod za hitnu medicinu PGŽ-a tim je veća jer se ova manifestacija održava u godini jubileja, odnosno 125. obljetnice obavljanja djelatnosti hitne medicine u Primorsko-goranskoj županiji i Republici Hrvatskoj.
Izaslanik predsjednice republike Alen Ružić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, župan Zlatko Komadina, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel te ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu PGŽ Davor Vukobrat najprije su obišli 21 tima i vozila hitne medicinske pomoći na Korzu. Djelatnici HMS-a iz svih dijelova RH nizom edukacijskih programa približili su djelatnosti HMS građanima i ukazali na važnost prepoznavanja hitnih stanja radi boljeg zdravstvenog ishoda ozlijeđene ili oboljele osobe.
Potom je uslijedila svečana akademija u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, na kojoj su uručena priznanja djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu PGŽ – voditeljici ispostave Delnice dr. Andrei Pecotić te medicinskom tehničaru Davoru Macanu za nesebično zalaganje i svakodnevno profesionalno zbrinjavanje hitnih pacijenata te velik doprinos razvoju i napretku djelatnosti hitne medicine u Hrvatskoj.
Ministar Kujundžić zahvalio se svim djelatnicima hitne pomoći što u posebno teškim uvjetima rade na spašavanju i pomaganju bolesnicima.
„Uz sve slabosti, milim da sustav hitne pomoći u Hrvatskoj funkcionira na visokoj razini, no tu ne smijemo stati. Stoga se i pristupilo promjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji unose promjene u organizaciji hitne medicinske pomoći kroz integraciju objedinjenih hitnih bolničkih prijama (OHBP) i županijske ili gradske hitne službe, te liječnika u domovima zdravlja i koncesionara,“ istaknuo je ministar Kujundžić, koji je naglasio kako se s ciljem omogućavanja bržeg transporta bolesnika radi na nabavci helikoptera te brzih brodica.
Župan Komadina kazao kako, iako je Županije kao osnivača Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a uspjela obnoviti vozni park, najvažniji stupovi hitne pomoći kvalitetni i stručni ljudi. Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a Vukobrat istaknuo je kako je temeljni preduvjet za daljnji uspješan rad hitne pomoći kontinuirana edukacija te nabavka nove opreme, a s ciljem ostajanja u vrhu hitne medicine u Hrvatskoj.
Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako biti djelatnik hitne pomoći nije zanimanje, već poziv, zahvalivši se svim „hitnjacima“ na njihovoj humanosti i požrtvovnosti.
„Siguran sam da, jednako kao što je važna edukacija stručnjaka, važna i edukacija građana koji mogu mogu pružiti osnovnu pomoć unesrećenima do dolaska hitne pomoći“, kazao je gradonačelnik, istaknuvši kako ovaj kraj prednjači u Hrvatskoj po organizaciji hitne pomoći – osim što je u Opatiji prije 125. godina organizirana prva hitna pomoć u Hrvatskoj, prije 156 godina je u Rijeci osnovana prva vatrogasna postrojba u našoj zemlji.