Marin Gregorović
RAZGOVOR – Razgovarali smo s Marinom Gregorovićem, kandidatom SDP-a za gradonačelnika Grada Cresa.
KVARNERSKI: Koji su razlozi Vaše kandidature za gradonačelnika?
MARIN GREGOROVIĆ: Kandidirao sam se za gradonačelnika jer smatram da imam znanja, energije, ali i iskustva koje je potrebno za upravljanje gradom. Ovo je iznimno važan mandat jer se otvaraju nove financijske perspektive za koje vjerujem da Cres može i mora koristiti kako bi se dodatno unaprijedio standard življenja na otocima, ali i u svim našim selima. Cres je mala zajednica po broju stanovnika, ali prostorno najveća u dvije županije i to su izazovi s kojima se suočavamo. Vjerujem da naše nedostatke možemo pretvoriti u prednosti i zato ću biti neposredni gradonačelnik, prisutan na svim mjestima i prostorima gdje se razgovara o projektima, ali i o problemima našeg otoka.
KVARNERSKI: Kandidat ste SDP-a. Smatrate to olakotnom okolnošću ili teretom s obzirom da SDP prolazi dinamično razdoblje. U proteklih nekoliko mjeseci gledali smo sukobe na međusobnim relacijama istaknutih SDP-ovaca, a prije nekoliko dana taj smo scenarij gledali i u našoj županiji. Posljednji je rezultirao uvođenjem dodatnih epidemioloških mjera u PGŽ na inicijativu Zlatka Komadine, a čemu se oštro suprotstavljao Vojko Obersnel i Marko Filipović pa smo unutar jednog dana na području PGŽ imali tri kontradiktorne mjere i otvorena sukobljavanja SDP-ovaca. Koliko u takvom okruženju kandidat stranke gubi mogućnost fokus na lokalne teme koje ipak najviše brinu građane?
MARIN GREGOROVIĆ: Kandidat sam SDP-a, ali bit ću kandidat i još nekoliko stranaka za koje znam da imaju volju i energiju za unapređenje naše zajednice. Isto tako, jednako važno, u mom timu nalaze se ljudi koji nisu pripadnici političkih stranka, a znaju i mogu ponudit rješenja za izazove s kojima se suočavamo. Fokusiran sam na Cres, a u županiji vidim partnera u realizaciji projekata i potreba našeg otoka.
Cres
KVARNERSKI: Ukoliko usporedimo Cres s ostalim gradovima slične veličine on se po pitanju uređenosti, čistoće i kvalitete usluga ipak nalazi iznad prosjeka. Kako ocjenjujete mandat Kristijana Jurjaka i kakvi su Vaši odnosi s njim?
MARIN GREGOROVIĆ: Cres je nedvojbeno u mnogim kategorijama iznad standarda po kvaliteti pružanja mnogih usluga, ali to ne znači da nema prostora za napredak. Sa sadašnjim gradonačelnikom imao sam korektnu suradnju, osobito po pitanju realizacije projekata kao što su vrtić, reciklažno dvorište, sanacija deponija i uređenje naselja, međutim naravno da postoje razlike u nekim vizijama i smjerovima razvoja otoka, uzimajući u obzir kako smo pripadnici različitih političkih stranka.
KVARNERSKI: Koje biste teme izdvojili kao najvažnije kojima bi trebalo posebno posvetiti pažnju u narednom razdoblju?
MARIN GREGOROVIĆ: Kad bih se malo našalio, rekao bih kako mi je drago da je Europska unija prepoznala kojim se smjerom Cres želi razvijati, pa to prenosi i u svoje strateške dokumente. Čista energija koja je temelj naše energetske tranzicije, kao i zelene politike, postulati su našeg budućeg razvoja. Uvjeren sam kako taj smjer nosi i održivo gospodarstvo, a samim time i kvalitetniju turističku ponudu. Sve naše odluke i projekti moraju imati navedene karakteristike. Izazov s kojim se suočavamo je i nedostatak održivog stanovanja za mlade i u tom smislu pokrenut ćemo nekoliko konkretnih projekata s ciljem rješavanja tog pitanja. Također, nedostatak željene zdravstvene skrbi nažalost je problem svih otoka i tu ćemo biti aktivni sudionici u rješavanju problema, iako je zdravstvena politika u rukama države.
KVARNERSKI: Otok Cres je povezan prvenstveno s dva trajektna pristaništa Merag i Porozina. Dok je prometnica koja ide prema Meragu u dobrom stanju isto se ne može reći za onu do Porozine koja je na nekim dijelovima u iznimno lošem stanju. Što se može očekivati po tom pitanju?
MARIN GREGOROVIĆ: Slažem se. Na jesen kreće rekonstrukcija dionice od 5 km na području ceste D100 od Porozine prema Cresu. Očekujemo od Hrvatskih cesta i nadleženog Ministarstva rješavanje čitave dionice jer naša pristaništa zaslužuju posebnu pažnju s obzirom na broj putnika i vozila koji se njima kreću, a veza su s kopnom otocima Cresu i Lošinju. Grad će biti partner i stoji na raspolaganju kao i dosad, ali znamo čija je odgovornost.
KVARNERSKI: Rijeka s okolicom ima značajan broj stanovnika koji bi tijekom vikenda rado imali mogućnost jutarnjeg odlaska katamaranom u Cres i večernjeg povratka u Rijeku. Dosad to nije bilo sasvim moguće, a takvi jednodnevni izleti mogli bi imati gospodarski značaj za Cres jer bi ti ljudi negdje nešto pojeli, popili. Smatrate da bi Grad Cres trebao podržati inicijativu uvođenja takve vikend-katamaranske linije?
MARIN GREGOROVIĆ: Svaka nova dodatna linija prema otocima je poželjna i imat će našu podršku. Županijska lučka uprava Cres upravo realizira projekt vrijedan 38 milijuna kuna kako bi se lučka infrastruktura poboljšala upravo za prihvat novih brodova. Trajekti i katamarani naši su mostovi i tako ih treba tretirati. Vjerujem kako će u skoroj budućnosti na našim linijama ploviti brodovi upogonjeni na čiste oblike energije (vodik, struja), a nakon toga, u isto ne tako dalekoj budućnosti, da će otočani imati priliku dnevno odlaziti na posao u Rijeku, a živjeti na Cresu, što je u današnjim uvjetima teško izvedivo.
GREGOROVIĆ: Vjerujem kako će u skoroj budućnosti na našim linijama ploviti brodovi upogonjeni na čiste oblike energije (vodik, struja), a nakon toga, u isto ne tako dalekoj budućnosti, da će otočani imati priliku dnevno odlaziti na posao u Rijeku, a živjeti na Cresu, što je u današnjim uvjetima teško izvedivo.
Beli, otok Cres
KVARNERSKI: Otok Cres dijeli sudbinu mnogih otoka na Jadranu, a to je depopulacija manjih mjesta i nestajanje gospodarskih grana izuzev turizma. Mnogi se boje da će otok Cres za nekoliko godina biti naseljen samo na području grada Cresa i orijentiran samo na turizam dva-tri ljetna mjeseca, a ova pandemija korona-virusa ipak pokazuje koliko je turizam nesigurna gospodarska grana i oni koji mogu ne stavljaju sve “svoje karte” na njega. Postoji za Cres uopće rješenje tog problema?
MARIN GREGOROVIĆ: Naši otoci, koliko god specifični, suočavaju se sa sličnim problemima. Depopulacija je stalna opasnost, zato je strateška i politička odluka ulaganje u ruralna naselja. Podizanjem komunalnog standarda i omogućavanjem novog društvenog sadržaja smanjuje se odlazak iz naših sela. Kao pozitivne primjere istaknuo bi Loznati gdje su mladi, udruženi stanovnici tog naselja realizirali projekt sirane, prve nakon 70 godina na otoku. Beli je još jedan pozitivan primjer povratka mladih, radno aktivnih ljudi koji svoj život žele vezati uz otok. Zadaća Grada i svih institucija je stvaranje preduvjeta kako bi primjeri kao što su Beli, Loznati, pa i Orlec postali pravilo, a ne iznimka.
Loading ...
