RIJEKA – Ako biste nekome u Firenci ili Veneciji rekli da ne spominje samostalnu državu koju su ti gradovi imali tijekom povijesti smatrali bi vas ludim. Slično je više-manje u svim dijelovima zapadnog svijeta gdje se na povijest ipak gleda na nešto normalniji način.
Rijeka se često nalazila u nekom čudnom limbu sa samom sobom i sve što se dešavalo prije 1945. godine pokušavalo se izbrisati. Sve ranije je samo nekakva zla povijest koju treba prezirati. Nije važno što je uistinu povijesna istina. Sve ranije je zlo i najdivnije vrijeme nastupa s kozaračkim kolom koje je zaplesano na Korzu 1945. godine.
Budimo jasni, naravno da istina nije takva. Naravno da je Rijeka prije 1945. godine imala svojih divnih i manje divnih trenutaka – što je i normalno. Činjenica je da je Rijeka krajem 19. stoljeća bila grad neusporedivo važniji i prosperitetniji nego je to danas. Činjenica je da je Rijeka početkom 20. stoljeća bila važan faktor na europskoj razini. Činjenica je da je Rijeka bila predmet prepucavanja niz desetljeća. Činjenica je da je većina stanovništva tadašnje Rijeke svoj grad smatrala daleko bližim zapadnoj i srednjoj Europi (Beču, Budimpešti i Rimu), dok joj je istok Europe bio neprihvatljiv (Beograd, Moskva). Činjenica je da je nakon 1945. godine očišćen grad od onih koji nisu bili po volji nove komunističke jugoslavenske vlasti. Veći dio stanovništva Rijeke je otišao – silom ili izborom, danas je to svejedno. Cijela jedna duša grada je nestala. Ostale su samo zgrade u koje su se doselili neki drugi ljudi i čija su djeca danas ponosni građani Rijeke koji vole Rijeku, jer je Rijeka njihov grad, tu su rođeni i oni su danas duša ovog grada. Oni danas otkrivaju povijest svojeg grada jer je to povijest Rijeke a Rijeka su danas oni.
Zato danas – iako manji dio medija – se ne libi napisati koju rečenicu o važnom datumu za Rijeku. Prije 15 godina bilo je nezamislivo u javnom prostoru gledati pravu trobojnicu Rijeke. Danas to nije tako. Bilo je nezamislivo čuti riječ D’Annunzio. Danas to nije tako. Tu su neke izložbe, knjige, događanja. Iako se ovoj temi još uvijek pristupa ograničeno i ono što u Hrvatskoj slušamo samo je manji dio istine – ali se barem više ne šuti.
Ma kakav truli Galeb, Slobodna Država Rijeka je turisitčki potencijal Rijeke 21. stoljeća.
Slično je sa Slobodnom Državom Rijeka i Zanellom. Tko je o tome pričao i slušao prije 15 godina? Samo neki “čudaci” u zatvorenim stanovima. A danas imamo trg po njegovom imenu. Danas znamo da je upravo Slobodna Država Rijeka pravi potencijal u promotivnom i turističkom smislu. Kakav truli Galeb koji veze nema s Rijekom. Rijeka ima toliko svoje baštine i uvredljivo je ovo što rade s Galebom. Rijeka je u vrijeme Slobodne Države Rijeka bila jedan od najvažnijih gradova Europe i međunarodno priznata država. Pogledajte što turisitčki radi Firenca sa svojom srednjovjekovnom državom, Siena, Pisa, Venecija, Nica, Genova, pa i naš Dubrovnik koji se uvijek voli pohvaliti svojom Dubrovačkom republikom.
Slobodna Država Rijeka osnovana je 1920. godine. Osnovana je temeljem Rapallskog ugovora, a priznale su je i tadašnja Italija i tadašnja SHS tj. Jugoslavija. Slobodna Država Rijeka je ranije bila politički fakt, predmet prepuvcavanja i svađa. Ona danas može biti predmet dobre zarade. Biznisa. Turizma. Samo teba biti pametan i više gledati na opće dobro (a uvijek je dobro ako većina bolje zarađuje), a manje na pojedinačje frustracije i ideološki zatrovane ideje.
(kv)