cresko-lošinjski arhipelag
HRVATSKA / OTOCI- U Šibeniku se razvija zanimljiv projekt o kojemu malo tko zna na Kvarneru, a upravo bi takvo što moglo uvelike doprinijeti povezivanju kvarnerskih otoka s kopnom, ili manjih otoka s većim otočkim središtima.
Crikvenica-Šilo, Unije-Lošinj, Susak-Lošinj, Pula-Lošinj, Rijeka-Cres, Rijeka-Krk… sve su to linije koje su moguće i uvelike bi približile kvarnerske otoke samom Kvarneru.
“Šibenik se još jednom iskazao u inovativnosti i europskom načinu razmišljanja. Prvi u Hrvatskoj izradio je Master plan plan održive urbane mobilnosti – strateški dokument u kojem su definirani problemi, izloženi ciljevi te predstavljeni planirani zahvati u prometne modele i infrastrukturu”, donosi Lokal.hr .
“Problema koje bi u okviru projekta UrbEco trebalo riješiti je mnogo. Nedovoljno je autobusnih i brodskih linija, nisu intermodalne odnosno kombinirane i među sobom usklađene, prijevoz je skup, a otoci i šire gradsko administrativno područje slabo su povezani sa centrom grada. Nedostupni su vozni redovi, ne postoji široko dostupni sustav prodaje i naplate karata, nema povezanosti sa zračnim lukama. Autobusi i brodovi su zastarjeli, cestovna infrastruktura je loša, kao i prometna signalizacija, nedostaje parkirališta, a nema ni biciklističkih staza. Neodgovorajući, zastarjeli i loše organiziran javni prijevoz i pretjerano korištenje privatnog prijevoza, definirano je i to, itekako onečišćuju okoliš, a buka i prometne gužve u ljetnim mjesecima iznad su održivih granica”, navode.
“Budući sustav javnog gradskog prijevoza trebao bi integrirati cestovni promet sa brodskim prijevozom, uvele bi se nove autobusne i brodske linije prema šibenskim otocima, gradskim i prigradskim naseljima, a Master plan predviđa i izgradnju obilaznica, raskrižja, kružnih tokova, spojeva na brze ceste, osposobljavanje postojećih gatova i izgradnju novih, nabavu autobusa, trajekta i katamarana na ekološki prihvatljiv pogon, pri čemu se inovativnošću ističe iCat – katamaran od karbonskih vlakana na solarnu energiju i električni pogon, koji u suradnji razvijaju Grad Šibenik, tvrtka iCat, zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje i Institut Končar”, ističu.
Ideja cijele ove šibenske prometne priče je da urbana mobilnost treba biti pravedna – jednako dostupna svim stanovnicima bez obzira na mjesto stanovanja, prihvatljiva za okoliš, učinkovita, inovativna i tehnološki napredna, a da šibenski prometni sustav na kopnu i otocima, u gradu i prigradskim naseljima, treba omogućiti mobilnost bez posjedovanja osobnog automobila.
“Ovaj dokument napokon, nakon više godina pauze u strateškom planiranju prometa u Šibeniku, sagledava cjelokupnu sliku prometa i svih problema, odnosno rješenja koja u tom smislu Šibeniku trebaju. Važan je također iz razloga što će nam omogućiti prijave za razna sredstva iz EU fondova, ministarstava i drugih izvora, odnosno realizaciju svih ponuđenih rješenja na način da ona što manje koštaju građane Šibenika. Idemo sada u realizaciju ovoga što je napisano.”, kaže pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika Matija Bumbak.
Master plan održive urbane mobilnosti izrađen je u okviru projekta UrbEco – Intermodalni urbani ekološki sustav javnog prijevoza autobusima i brodovima, sa 876.866 kuna sufinancirala ga je Europska unija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj, kroz Operativni program Promet Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, dok je Grad Šibenik sudjelovao sa 154.741 kunu.
Loading ...
