KOLUMNA – Dana 26.07.2022. let Croatia Airlinesa Munchen-Rijeka br. Ou 4435 sa polaskom u 10.56 koji je trebao sletjeti u 11.35 sati sletio je u Zadar. Navodno loše vrijeme nije dopustilo slijetanje na aerodrom Rijeka na Krku. Ako bi to bilo točno, neobjašnjivo je zašto je iz Munchena ruta odmah promijenjena i avion je skrenuo na rutu za Veneciju te ravno na Zadar. Na upit putnika stjuardese nisu znale odgovor i tek nakon pola sata javio se pilot koji je kratko rekao: ”Sletjet ćemo u Zadar!” Nikakvog objašnjenja, a kamoli isprike.
Avion je sletio u Zadar i nakon dugog čekanja odlučeno je da putnike za Rijeku prebace autobusima. Put je trajao 7 sati i 20 minuta (zakašnjenje). Putnici nisu dobili ni vodu niti obrok.
Mnogo je pitanja za ‘rvackog prijevoznika. Zašto se letio za Zadar kad su drugi avioni po nevremenu slijetali na Krk? Zašto iz Zadra nisu prevezeni tim istim avionom koji je ispostavilo se odletio prazan (a možda je nekog “važnog” I vozio) za Munchen , a oznaka leta je bila RJK “callsign” CTN4435 što znači da je predviđen bio let za Rijeku , a onda za Munchen.
Ako mu je baš smetalo nevrijeme mogao je sletjeti u Pulu, Ljubljanu ili Trst koji su udaljeni 100 km od Rijeka , a ne u Zadar. Munchen i nije tako daleko pa je bolje bilo voziti se autom do Rijeke cca 5,5 do 6 sati nego 9 sati Croatia Airlinesom.
Odnos prema putnicima je bio katastrofalan i krajnje bezobrazan. Od ljudi koji su čekali da avion sleti na Krku kao i od taxista i osoblja aerodrome čulo se da je to uobičajeno za let Munchen – Rijeka uz komentar “ aaa opet Zadar !” Osim što Država namjerno zanemaruje aerodrome Krk u zanemarivanju putnika sudjeluje Croatia Airlines. Gdje je tu Županija i Grad Rijeka da kažu Državi “Dosta s tim”.
Croatia Airlines već godinama prima subvencije države kako bi premostila nastale gubitke ili pak jednostavno preživjela na tržištu. Tako je i sredinom 2020. godine na sjednici Vlade Hrvatske donesena odluka da se Croatia Airlinesu isplati državna potpora od 600 milijuna kuna [oko 80 miliju eura] od čega se 350 milijuna kuna [46 milijuna eura] odnosi na dokapitalizaciju nacionalne zračne kompanije, a 250 milijuna kuna [33 milijuna eura] na vlasnički zajam.
Država će kroz dokapitalizaciju u Croatia Airlines uložiti 350 milijuna kuna [46 milijuna eura] a davanjem zajma dioničara u iznosu od 250 milijuna kuna [33 milijuna eura] će omogućiti očuvanje gospodarske aktivnosti kompanije tijekom i nakon pandemije te joj pružiti potrebnu likvidnost.
Pojašnjavajući odluku o ispati potpore, iz Vlade pojašnjavaju kako je, sukladno projekciji novčanog toka Croatia Airlines za idućih 12 mjeseci, utvrđen nedostatak financijskih sredstava za redovno poslovanje i održavanje operacija. Tvrde kako će se zajmom dioničara u iznosu od 250 milijuna kuna stabilizirat poslovanje kompanije, s čime će se spriječiti brojni negativni učinci na stanovništvo i gospodarstvo Hrvatske, što će najizravnije osjetiti zrakoplovni i turistički sektor, dok će se posljedice neizravno širiti i na ostale gospodarske grane.
“Posljedično su u razdoblju od travnja do listopada izravno smanjeni prihodi za više od 70 posto. U takvim tržišnim okolnostima u prvih devet mjeseci prošle godine ostvaren je operativni gubitak u visini od 222,4 milijuna kuna [30 milijuna eura], koji s neto rezultatom financiranja daje neto gubitak od 243,5 milijuna kuna [32 milijuna eura]. Povećanje neto gubitka za 195,1 milijuna kuna [26 milijuna eura] u odnosu na isto razdoblje 2019. godine izravna je posljedica smanjenje potražnje za uslugom zračnog prijevoza u uvjetima globalne pandemije“, kaže Janušić.
Ako ne bude lopovluka i korupcije
Racionalizacija poslovanja u svim segmentima te provođenje rigoroznih mjera ušteda s ciljem očuvanja likvidnosti i radnih mjesta. Pritom će nacionalni avioprijevoznik i nadalje biti podrška hrvatskim građanima i gospodarstvu, nastojeći u svakom trenutku omogućiti prijevoz putnika i robe te učiniti jednostavnijom otežanu prometnu povezanost i gospodarsku situaciju“, kazao je Janušić.
“Sve ove brojke koje ima Croatia Airlines pokazuju kako ona kao kompanija ne može ovako funkcionirati. Neophodno je puno toga napraviti i promijeniti kako bi znali što i kako dalje. Ponosni smo što kao država imamo avio kompaniju ali ne postoje nikakve procjene što donosi taj trošak. Kompanija je uvijek u minusu i ovisna o državi i bude kako politika odluči. Croatia Airlines nikada nije narasla toliko da se može samo financirati“, istakao je Jurčić.
Posljednja novčana dotacija države Croatia Airlinesu poklopila se s istraživanjem njemačke Internet platforme za putovanja vlakom, autobusom i avionom Omnio, koja je Međunarodnu zračnu luku Zagreb proglasila najgorom u Europi, među 30 njih. Nijemci su u istraživanju uspoređivali aerodrome po više faktora – dostupnost, opremljenost, sadržaj za provođenje slobodnog vremena i razina stresa, a zagrebačka zračna luka je od mogućih 100 bodova dobila nula bodova.
Gledao se i broj odgođenih letova, dnevni broj putnika u zračnoj luci te kako su one opremljene, odnosno imaju li tuševe, “tihe” prostorije, sobe za odmor i mjesta sa strujom za punjače mobitela. Jedan od kriterija kod ocjenjivanja i donošenja konačne ocjene bio je i ponuđen broj kvalitetnih sadržaja za provođenje slobodnog vremena, uključujući trgovine, restorane i igrališta za djecu.
(Fiatlux)