Pacijenti koji već imaju postavljenu neurološku dijagnozu i treba im savjet kako se nositi i živjeti s neurološkom bolešću, mogu se obratiti stručnjacima Klinike na e-mail adresu:
neurologija-savjetovaliste@kbc-rijeka.hr.
Edukativno-informativne materijale o ovoj najčešćoj progresivnoj neurodegenerativnoj bolesti priredio je kognitivni tim riječke neurologije pod vodstvom predstojnice doc. dr. Vladimire Vuletić; mr. Zoran Tomić, Ines Torić, prof., mr. Vjera Matković-Ferreri, dr. Valentino Rački, dr. Eliša Papić i Marijan Mašić, bacc. physioth.
U svijetu je trenutačno oko 50 milijuna oboljelih od demencije, a svake godine oboli novih 10 milijuna ljudi. Većinom se radi o demenciji uzrokovanoj Alzheimerovom bolesti. Demencija ima negativne psihičke, psihološke, socijalne i ekonomske posljedice ne samo na oboljele nego i na njihove njegovatelje, obitelj i cijelo društvo.
Osobe s demencijom među najugroženijima su od bolesti COVID-19. Često obolijevaju od teških oblika infekcije, a, nažalost, svaka treća osoba umre. Kod osoba s demencijom koje boluju od bolesti COVID-19 mogu se javiti neuobičajeni znakovi bolesti. Primjerice, pogoršavaju se simptomi demencije, javlja se pretjerani nemir, osobito noću, halucinacije, agresivnost ili pretjerana pospanost. Pri tome oboljeli može imati posve normalnu tjelesnu temperaturu. Kod poodmakle demencije i manje fizički aktivnih bolesnika smetnje disanja javljaju se ranije, a upale su pluća teže.
Još uvijek nema lijeka niti za najčešće oblike demencije niti za bolest uzrokovanu virusom SARS-CoV-2. Cjepiva za Alzheimerovu bolest nisu učinkovita, a cjepiva za COVID-19 još nisu dovoljno ispitana.
Uz pridržavanje higijenskih mjera, najznačajniji način sprječavanja koronazaraze jest držanje fizičke udaljenosti, a najznačajniji način sprječavanja i usporavanja napredovanja većine demencija jest aktivan život i druženje. Usamljenost, nedostatak aktivnosti i prekid uobičajenih dnevnih navika pospješuju nastanak tjeskobe, potištenosti, uznemirenosti i i agresivnosti, što oštećuje kvalitetu života oboljelih, njihovih njegovatelja i obitelji. Bilo koji oblik izoliranosti od drugih ljudi stresan je i oštećuje spoznajne funkcije.
Žene i Alzheimerova bolest
Svakih 65 sekundi jedna osoba oboli od Alzheimerove bolesti. Bolest je dvostruko češća kod žena u odnosu na muškarce, djelomično stoga što žene imaju očekivano dulji životni vijek.
Žene u 60-ima imaju dvostruko veću šansu da razviju Alzheimerovu bolest nego karcinom dojke, uz značajan rast novooboljelih nakon 65. godine života. Više od 60 % skrbnika bolesnika s Alzheimerovom bolesti čine žene, odnosno supruge, ali i kćeri. Žene prihvaćaju više odgovornosti od muškaraca te općenito više skrbe o osobama s kognitivnim, funkcionalnim ili poremećajima ponašanja.