RIJEKA – Nakon višesatne iscrpljujujće i na kraju posve besplodne rasprave, Riječko Gradsko vijeće je u ranim jutarnjim satima odluku o zaduženju pokriće vlstitog učešća u realizaciji obnove Upravne zgrade bivšeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić, tzv Palače Šećerane i broda Galeb odgodilo za sjednicu koja će se održati 24. srpnja u 9,30 sati.
Rasprava o kreditu za realizaciji EU projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ pretvorena u dramu i noćni košmar.
Obrazlažući zaduženje gradonačelnik je kazao kako svi oni koji su se mislili očitovati o ovoj točci dnevnog reda, već očitovali putem medija. Činjenica je da je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU prihvatilo taj projekt i za njegovu realizaciju odobrilo deset milijuna eura bespovratnih sredstava, odnosno po pet milijuna eura za dva zaštićena kulturna dobra od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a to su Upravna zgrada bivšeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić, tzv Palača Šećerane i brod Galeb, s ciljem da se stave u funkciju kulturno-turističkih sadržaja.
Gradonačelnik je kazao kako ovaj trogodišnji projekt uključuje rekonstrukciju i opremanje Palače Šećerane i njeno stavljanje u funkciju gradskog muzeja i rekonstrukciju i opremanje broda Galeb u funkciji odjela gradskog muzeja s pratećim ugostiteljskim i hotelskim sadržajem, ali i uređenje središnje rute/šetnice riječke industrijske i maritimne baštine.
“Zaduženje se radi zato što su uvjeti natječaja, kada je bio raspisan bili postavljeni tako da nisu osiguravali dovoljan iznos sredstava za realizaciju cjelokupnog projekta. Pet milijuna eura po projektu je bilo premalo za zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije svakog projekta. Uvjeti su bili takvi i morali smo ih prihvatiti ako smo htjeli računati na tih 10 milijuna eura. U ministarstvu su priznali grešku pa su naknadno za druge natječaje promijenili kriterije, jer su uvidjeli da su se i drugi susreli s istim problemom. Mi smo sada u situaciji da ove projekte dovršimo na način na koji su planirani ili da ih ne uredimo i u tom kontekstu ih nećemo moći koristiti”, kazao je gradonačelnik.
Grad Rijeka se za realizaciji projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine” kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb treba zadužiti na iznos od 44.000.000,00 kuna. Kredit bi se vraća u 120 jednakih mjesečnih rata, pri čemu je dospijeće prve rate 31. siječnja 2022. godine.
Planirana vrijednost projekta iznosi 113.532.017,00 kuna, a sufinancira se kroz Operativni program “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“. Za realizaciju projekta Grad Rijeka je 2017. godine od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU – MRRFEU, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU – SAFU i Grada Rijeke dobio bespovratna sredstva u visini 68.891.606,18 kuna. Provedba projekta započela je u lipnju 2017. godine. Od planiranih sredstava iz fondova EU predviđeno je 55.239.017,00 kuna, pomoć MRRFEU iz sredstava Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini iznosi 700.000,00 kuna. Vlastito učešće Grada u financiranju projekta planirano je iz prihoda od spomeničke rente u visini 13.593.000,00 kuna i prihoda od kreditnog zaduženja Grada u iznosu od 44.000.000,00 kuna. Gradonačelnik je kazao kako je riječ o povoljnom zaduženju budući da je rok otplate kredita 10 godina, a nominalna kamatna stopa fiksna i iznosi 1,25% godišnje.
Galeb, razlog zaduženja Grada Rijeke koji ne prihvaćaj većina vijećnika.
Zvonimir Peranić(Most) je kazao kako Odbor za kulturu nije prihvatio zaduženje jer se ne zna hoće li se situacija s ponavljanjem natječaja i previsokim ponudama za MB Galeb ponoviti. Tihomir Čordašev (AM) je kazao kako Galeb nema nikakve veze s Rijekom i smatra kako bi bilo puno bolje da se brod odveze na Goli otok i tamo napravi projekt koji bi se zvao Sjaj i bijeda samoupravnog socijalizma. Čordašev je naveo čitav niz objekata na području grada koji nisu niti razmatrani da uđu u ovaj projekt.Po njemu kompletno reprezentativno industrijsko srce Rijeke tu nije dobilo mjesto. Citirao je pročelnika Šarara koji je kazao kako to Rijeci nije prioritet. Smatra da bi Turistička zajednica trebala uložiti novac u brod kojim bi se vozili turisti i kojima bi se s broda pokazivali svi propali projekti i objekti. “Ovako ćemo spaliti 40 milijuna kuna i dobiti novo opterećenje za gradsku kasu, odnosno 5 milijuna kuna za njegovo plutanje i taj projekt neće biti rentabilan, što je pokazao i svojedobni natječaj za njegovu koncesiju na koji se nitko nije javio”, rekao je Čordašev.
Tamara Martinčić (SDP) je kazala kako Čordašev podcjenjuje brod kojeg je Ministarstvo proglasilo kulturnim dobrom od posebnog interesa, podsjećajući kako je uvjet natječaja je bio da objekti koji se prijavljuju budu zaštićeno kulturno dobro.
Hrvoje Burić (Bura) je kazao kako je riječ o isključivom privatnom projektu Vojka Obersnela u koji će on upucati proračunski novac i to će biti oporuka Obersnela u njegovom zadnjem mandatu. Nigdje se ne vidi trošak održavanja i koliko će ono iznositi. Po njegovom mišljenju gradonačelnik Obersnel uopće nije u stanju realizirati brod Galeb.
Ivona Milinović (HDZ) je kazala kako klub HDZ-a neće podržati novo zaduživanje jer nisu podržali ni prvi kredit od 200 milijuna kuna, pa neće ni ovo. To nije ideološko pitanje, jer to nije Titov brod, nego brod svih totalitarnih, propalih i promašenih režima protiv kojih se hrvatski narod borio. Nije bilo dovoljno spaliti 13 milijuna kuna za propalu dokumentaciju za MMSU, kao i 50 milijuna za novi autobusni kolodvor i 20 milijuna kuna za čuvanje zemljišta na Preluku za investitora koji nikad nije došao. Studije isplativosti ili nema, ili ona postoji, ali se skriva od vijećnika zato što je taj projekt neisplativ. Da je isplativ, onda bi ga već neki poduzetnik po niskoj cijeni koja je nuđena već odavno obnovio. Predložila je da Obersnel od tog novca napravi samom sebi spomenik poput onog ispred 3. maja, predloživši da se napravi od zlata, kako bi ga se ako zatreba moglo rastopiti. Milinović je citirala pročelnika Šarara koji je medijima izjavio da se Grad opredijelio za Galeb, jer je to prioritet, a ne lansirna rampa Torpedo, čija bi obnova prema Šararovim riječima koštala 20 milijuna, što je dvostruko manje od Galeba, koji uz to niti nije izvorna riječka industrijska baština. Brod vrlo vjerojatno nećemo obnoviti, a kako je gradonačelnik najavio, on ide u mirovinu i nije ga briga tko će vraćati ovaj kredit, rekla je Milinović.
MOGLO SE ČUTI UISTINU NEOBIČNIH STVARI – Karanikić (SDP) nade polaže u banku: ako je banka odobrila kredit onda je projekt isplativ.
Petra Karanikić (SDP) smatra da banka ne bi odobrila kredit ako projekt nije isplativ.
Josip Kukuljan je kazao kako brod Galeb može biti kulturno dobro i pod morem, a namještaj smješten u muzej. Fiatovi motori mogu biti izvađeni i izloženi u nekom prostoru i ljubitelji Galeba i povijesti bi bili zadovoljeni. Tih 40 milijuna kuna nije sve. To će biti dobar posao za Viktor Lenac jer će dobivati novac od parkiranog broda, jer se neće moći dogovoriti kako urediti brod. Godinama ćemo ga gledati na doku i ne bih se čudio da netko od toga neće nešto dobiti. Vjeruje da će i Ministarstvo morati revidirati svoje odluke. Sramota je da se novcem spomeničke rente financira obnova Galeba, a ne obnavljaju fasade i time bi se trebao pozabaviti i DORH. Na kraju je rekao da se slaže sa Čordaševim i da brod ne bi trebalo potopiti već ga odvesti na Goli otok. Duško Milovanović je replicirao Kukuljanu kako poziva na kršenje propisa jer je riječ o zaštićenom kulturnom dobru.
Vojko Bratu (SDP) otišao u 1945.
Vojko Braut (SDP) je kazao kako se ova rasprava vodi iz razloga što dio kolega smatra da je povijest završila 1945. i nastavila se 1990.g., neovisno jesmo li ideološki na suprotstavljenim stranama. Brod Galeb je bogatstvo i bilo bi greška ne iskoristiti ga. Sama činjenica da je na njemu boravilo preko 100 državnika i poznatih osoba i da je na njemu utemeljen pokret nesvrstanih, stavit će obnovom Galeba Rijeku na svjetsku turističku kartu i to je ono što će diferencirati našu turističku ponudu. Postavio je pitanje bi li Brijuni imali taj prestiž da na njemu nije bila Titova rezidencija.
Tamara Martiničić (SDP) je kazala kako se financiranje EU sredstvima ne odnosi na komercijalne projekte već projekte koji se ne mogu komercijalno financirati, odnosno kulturna dobra koja nisu isplativa. Duško Milovanović (SDP) je govorio o lansirnoj rampi i složio se da je riječ o spomeniku industrijske baštine, ali mu nije jasno zašto bi to bila isključiva obaveza Grada, a ne Lučke uprave Rijeka koja upravlja tim područjem. Pitao je da li postoji mogućnost da se tih 20 milijuna kuna nađe u državnom proračunu ili da se Lučka uprava javi na neki europski natječaj te da to Gradsko vijeće podrži. Grad se opredijelio za ona dva kulturna dobra koja su u vlasništvu Grada Rijeke i ne vidi što je tu sporno. Pozvao je vijećnike HDZ-a da izvrše pritisak na Vladu RH i Lučku upravu da se Lansirna rampa Torpedo sanira.
HSU i IDS za kreditno zaduženje
Oskar Skerbec je kazao kako Klub HSU – IDS podržava prijedlog jer neprihvaćanje kredita znači odustajanje od preuzetih obaveza. Nadležne europske institucije su pomno razmotrile projekte i odobrile 69 milijuna i nije na nama da sad preispitujemo treba li nam rekonstrukcija palače Šećerane ili Galeba, jer su to pomno razmotrili EU i nadležno Ministarstvo. Zatražio je od vijećnika da se odmaknu od ideološkog pristupa i pogleda brodu Galeb.
Marinka Koljanina (Nezavisni) je interesiralo koliki će biti troškovi održavanja i iz čega će se podmirivati. Bio je nedavno na brodu Galeb kao član Odbora za gradsku i međugradsku suradnju u obilasku koji je vodio pročelnik Šarar i to mu je dalo dobar uvid u priču o brodu. Sada je neprimjereno tražiti nešto drugo i šteta bi bilo da se ovo ne izglasa, jer bi šteta bila veća da se ne realizira. Dodao je kako bi da je riječ o glasovanju za Palaču Šećerane i Teatro Fenice, odmah dignuo ruku, jer je to dio riječke baštine. Strategija izvršne vlasti je bila brod Galeb, a budući da nema točnog podatka koliko će stajati održavanje, njemu kao nezavisnom vijećniku brod Galeb nema ama baš nikakve dodirne točke s ovim gradom, pa je zaključio da se time može pretpostaviti kako će glasati.
Pokušavajući odgovoriti na brojna pitanja i komentare, gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako mu nije jasno da li se raspravlja o brodu ili kreditu, jer kredit nije namijenjen isključivo brodu Galeb. Nitko od vijećnika nije rekao da onaj dio koji se odnosi na Palaču Šećeranu nije sporan, pa je dakle ipak riječ o političkom problemu. Ministar Bišupić je svojedobno bio vizionar i zaštitio je brod i time Gradu omogućio prvokup. Nadaleko nema niti jednog objekta koji je izazvao toliki interes svih mogućih međunarodnih medija, rekao je Obersnel i dodao kako je nedavno u Rijeci bila francuska televizijska ekipa koja je radila prilog o Galebu. Nakon što je objavljen, taj prilog je prenijelo još 50 medija u Francuskoj. Nije na njemu da ocjenjuje da li je Tito bio pozitivna ili negativna ličnost. Danas nitko ne dovodi u pitanje Napoleona kao povijesnu ličnost, bez obzira koliko je milijuna ljudi stradalo u ratovima koje je on vodio. Vlasnik objekata o kojima je Čordašev govorio i koji su uništeni ili propali nije Grad Rijeka. Uvjet na natječaju je bio da je Grad vlasnik objekta i da je objekt zaštićeno kulturno dobro. Naš izbor je u tom kontekstu bio poprilično sužen. Podsjetio je da se osim broda, trenutno uređuju još tri zgrade, objekt MMSU, Dječja kuća i Knjižnica u T-objektu, koji su također objekti industrijske baštine, dakle nije riječ samo o Galebu. Lansirna rampa je na pomorskom dobru i onaj tko upravlja pomorskim dobrom, a to je Lučka uprava, odgovoran je za sve što se tamo događa. Ako je naša kulturna politika promašena, kako pojedini vijećnici tvrde, a tom smo politikom odabrani za europsku prijestolnicu kulture, kakva je tek onda politika u onim gradovima koji su se kandidirali, a nisu prošli, zaključio je gradonačelnik.
Švorinić: mnoge stvari uopće nisu poznate
Danko Švorinić u ime Kluba Lista Ri je rekao da neće podržati prijedlog jer je Vijeće već podržalo to zaduženje prilikom usvajanja proračuna. Tada je bilo rečeno da se radi o iznosu od 42 milijuna za taj projekt i projekt Energetske obnove, koja se već realizira, a sad je riječ o 44 milijuna. Tek sad smo u postupku natječaja za obnovu i nije poznato kolika će biti krajnja i ukupna ponuda i hoće li se natječaj opet ponavljati, što će se znati tek 23. srpnja kada se natječaj zatvori.
PGS od regionalaca prešao u “ljubitelje” Galeba
Ana Trošelj (PGS) je kazala kako njena stranka nikad nije bila protiv Galeba i često su kritizirali Grad čitavo vrijeme dok je brod stajao i propadao. Davali su određene prijedloge i jedva čekaju da obnova konačno krene.
Hrvoje Burić (Bura) je kazao kako se Grad Rijeka već 2018 g. zadužio za 120 milijuna i zatim za još 35 milijuna kuna, pri čemu prva rata dolazi na naplatu 2021. godine, a kredite će vraćati netko drugi, i to u više mandata, a to neće biti gradonačelnik Vojko Obersnel. To je nemoralno i neetično, kazao je Burić te dodao da se za taj novac moglo napraviti nekoliko vrtića, ali gradonačelnik Obersnel ne voli djecu, jer svake godine ostane 300 djece neupisano u vrtiće.
Petra Mandić je dodala kako bi sredstva trebalo uložiti u identitet Rijeke, i da je riječ o Palači Šećerane ne bi bilo problema. U ovom trenutku uzimamo kredit za kuću koja će koštati 44 milijuna kuna, a da ne znamo koliko će u konačnici koštati. Izrazito se protivi ovom zaduženju. Smatra da projekt treba revidirati. Galeb je postao financijska vreća bez dna, od previđenih 28 milijuna kuna došli smo do 44 milijuna kuna. Struka upozorava da će se tek kada se krene s radovima znati točni troškovi koji mogu biti veći od planiranog. Ne znamo ni hoće li nam netko uopće dati ponudu. Za 2020. g. nemamo proračunsku projekciju i ne znamo hoćemo li uopće moći otplaćivati kredit, a novac će nam je nužan za socijalnu politiku, vrtiće, umirovljenike, škole i sve ono što je bitno za poslovanje grada, rekla je Mandić te zaključila kako je najbolje potopiti Galeb,ć.
Ivona Milinović (HDZ) je kazala kako će se uložiti 40 milijuna u obnovu broda, a onda nekoliko milijuna godišnje za njegovo održavanje. Studija isplativosti ne postoji ili se skriva, jer da postoji, onda bi se gradonačelnik njome hvalio.
Gradonačelnik Obersnel je kazao da Burić ne može iznositi takve monstruozne optužbe da ne voli djecu. Ogromni dio programa koji se u Rijeci realizira namijenjen je za djecu. Ovih dana se završava Festival Tobogan koji će se preseliti u Dječju kuću, za koju će također netko reći da je neisplativa investicija. To je obaveza javne uprave i zato ona postoji.
Tihomir Čordašev (AM) je kazao kako postoji Studija isplativosti budućeg koncesionara jer je to 2014. godine bilo na Gradskom vijeću kada je bilo riječi o koncesiji. Nitko se tada nije javio na natječaj i bio spreman platiti 14.000 kuna za 4000 kvadrata i to je dobar pokazatelj koliki je interes za taj projekt. Prvu procjenu radila je tvrtka gospodina Debeljaka, vlasnika Brodosplita koji se nije niti javio na taj natječaj. Kada se javio Lenac, onda je rečeno da je to zbog monopola.
Predrag Miletić (Lista za Rijeku) je kazao kako je krajnje nekorektno prema Teatru Fenice, antičkim mozaicima, fasadama i lansirnoj rampi, kad se zbroji koliko je novca uloženo u Galeb a koji su se mogli uložiti u obnovu objekata u gradu Rijeci. To ga ne čudi jer u strategiji razvoja nema Lansirne rampe, ali ima Teatro Fenice na kojem ništa nije napravljeno i antički mozaik, na kojem također nije ništa napravljeno.
Ivan Mencer (HDZ) je kazao kako smatra da će pravi radovi biti puno skuplji, a njihova će se cijena doznati tek kad se brod postavi na dok i krenu radovi.
Na sjednici su se nakon dugotrajnog, doduše legitimnog ali potpuno besmislenog otezanja korištenjem prava na repliku i raspravu od strane vijećnika HDZ-a, AM, Mosta, Živog zida, Hrvoje Burića i Marinka Koljanina, pojavili i vodeći ljudi iz HDZ-a Kristjan Staničić i Josip Ostrogović, a zatim se čekao i dolazak Tee Jurage iz Akcije mladih, koja se također u kasnim večernjim satima pojavila, kako glasanje ne bi prošlo.
Oko 21.30 riječ je uzeo gradonačelnik Vojko Obersnel kazavši kako je strpljivo zadnja dva sata slušao brigu vijećnika o trošenju proračunskih novaca. „Da svima bude jasno, imamo samo dvije opcije. Prva opcija je prihvatiti moj prijedlog, čime će se moći završiti projekt koji je nedjeljiv i koji se zove „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ . Ne postoji projekt Šećerane i Projekt Galeba, već jedan zajednički cjelovit projekt za koji smo potpisali ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU i dobili 69 milijuna kuna. Druga opcija znači da ako ne izglasamo zaduženje, onda više nemamo novaca da završimo ni Šećeranu niti Galeb. Do sada smo iz EU fondova povukli oko 14-15 od ovih 69 milijuna, i ako ne budemo mogli završiti projekt, morat ćemo vratiti tih 14 milijuna. Nećemo povući ni ostatak od 55 milijuna, i morat ćemo platiti kamate Ministarstvu od nekakvih desetak posto. “U redu, moramo reći da Galeb nećemo realizirati, ali nam ostaje zgrada Šećerane koja je do pola završena. Ne možemo više računati na europske novce. Pretpostavljam da se ne bi složili da zgrada Šećerane ostane ovakva kakva jest sada jer to nije u ničijem interesu. S obzirom na to da nećemo dobiti novce, od ovih predviđenih 69 milijuna, moramo osigurati najmanje 25-26 milijuna kuna kako bi završili zgradu Šećerane. Novaca nema, morat ćemo napraviti rebalans da bi osigurali 40 milijuna kuna, kako bi vratili povučena sredstva i dovršili Šećeranu. To znači da ćemo morati smanjiti financiranje socijalnog programa, izgradnju cesta, vrtića, ne znam ni sam što ćemo sve morati smanjiti i od čega odustati. Toga vijećnici moraju biti svjesni. Raspravljate da li je Galeb industrijska baština ili nije. Ovaj projekt odobrilo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU kao provedbeno tijelo za trošenje novaca iz kohezijskih fondova. Da je netko imao nešto protiv ovog projekta, ne bi ga niti odobrio”, rekao je gradonačelnik. No gradonačelnik nije dovršio pojašnjavanje jer su ga vijećnici koji su protiv projekta vikom prekinuli.
Petra Karanikić i Oskar Skerbec su pitali gradonačelnika da pojasni iz kojih stavki će se nadoknaditi taj novac i koji će se sve projekti morati smanjiti ili se od njih odustati. Ocijenili su to velikim gubitkom za svih i zanima ih tko će za sve to odgovarati. Moramo objasniti građanima Rijeke što će se dogoditi odustajanjem od projekta.
Hrvoje Burić je tražio da gradonačelnik da ostavku, jer ne može ucjenjivati i maltretirati Gradsko vijeće zato što nije uspio realizirati svoj projekt.
Ivona Milinović (HDZ) kazala je da joj nije jasno što je gradonačelnik krivo procijenio da će obnova Galeba koštati 30 milijuna, a ona košta 70 i sada traži od vijećnika da oni budu krivi i dodatno zaduže Grad. Vijećnicima SDP-a, HNS-a i PGS je rekla „Sjedit ćete ovdje do tri ujutro u nedjelju“.
Tihomir Čordašev (AM) je rekao da sada vijećnici imaju izbor, prihvatiti ili ne prihvatiti. On smatra kako s obzirom da nije potpisivao nikakve ugovore nema se zašto osjećati krivim. Ana Trošelj (PGS) pitala je koliko će veliki biti penali i 2009.g. smo kupili Galeb i koliko će nadalje koštati njegovo propadanje nama pred očima i koliko će to dugo trajati.
Marinko Koljanin (Nezavisni) je kazao kako je ovo najdramatičniji govor koji je čuo. Potpuno se slaže sa gradonačelnikom da je od opcije izglasavanja samo gora opcija da se ne izglasa. Tražio je da ga vijećnici ne ucjenjuju prijetnjama o glasovanju.
Josip Ostrogović (HDZ) je kazao kako je najbitnije od svega da je Obersnel sam rekao ja sam nesposoban, pomozite mi. Mi s time nemamo ništa i nećemo raditi alibi za Vojka, odgovornost nećete prebacivati na nas, kazao je Ostrogović.
Petra Mandić (Most) je kazala kako ne vidi nikakav razlog da se ova odluka ne povuče i da si gradonačelnik uzme vremena, ispregovara da bude Odluka bude izglasana. Ako se odluka uopće i ne donese, smatra da se i tih 41 milijun može isfinancirati. Po njoj drame nema, ali bi trebala izvanredna sjednica i gradonačelnik bi kao predlagatelj trebao povući ovaj materijal.
Duško Milovanović (SDP) je pitao što će biti ukoliko taj projekt propadne, jer je prema Zakonu o zaštiti kulturnog dobra Grad i dalje kao vlasnik odgovoran, pa troškovi koji su postojali do sada idu dalje. Pitao je koliko bi za Grad taj trošak bio. Sandra Krpan (SDP) je prozvala Ivonu Milinović da joj ne prijeti s govornice, na što je Milinović napustila sjednicu. Krpan je uputila zamolbu da joj gradonačelnik objasni zašto se Grad odlučio upravo za Palaču Šećerane i Galeb i gdje će se pronaći sredstva da bi se nadoknadio ovaj gubitak. Sandro Vizler (HNS) je kazao kako je užasnut količinom licemjerja kolege Ostrogovića i kolegice Milinović. U raspravi su rečene neke zabrinjavajuće tvrdnje. Govorilo se o tome da gradonačelnik ne voli djecu, da u Rijeci fali 300 mjesta u vrtićima, da na Škurinju nije izgrađen vrtić. Pitao je da li je ovo zaduženje cijena toga da djeca nemaju gdje ići u vrtić. Ljiljana Cvjetović (HSU) smatra da je ovo što se događa neodgovorno i neozbiljno. Kao najstarija vijećnica i vijećnica s najduljim mandatom, srami se načina na koji se govori, jer se govori neukusno, neuljudno s obje strane, a srami se i ljudi koji okreću leđa onako kako vjetar puše i nemaju svoj stav.
Gradonačelnik Obersnel je vijećnicima pokušao razriješiti dileme. Kazao je kako je jedan od preduvjeta za projekt koji se financira iz sredstava EU bila studija izvedivosti. Studija izvedivosti za ovaj projekt postoji i u njoj piše što se time dobiva, od broja ljudi koji će se zaposliti, do značaja za razvoj kulture, za turizam i slično. Studija je rađena za integralni projekt u kojem se nalaze zgrada Šećerane i brod Galeb. Ugovorili smo tih 69 milijuna i možemo ih trošiti namjenski samo za ova dva objekta, unutar ovog projekta. Za Šećeranu smo povukli nekih 14 – 15 milijuna. Ako nećemo realizirati Galeb, odustajemo od toga da od Europe dobijemo još 55 milijuna kuna. Kako je Šećerana ugovorena i izvođač je izveo gotovo pola radova, morat ćemo osigurati sredstva za njeno dovršenje. Moramo vratiti tih 14 milijuna i osigurati još 26 milijuna da dovršimo Šećeranu. Ovo zaduženje koje predlažem ćemo vraćati narednih 10 godina, počam od 2022., dok ovih 14 milijuna koje moramo vratiti i ovih 26 za dovršenje moramo osigurati do kraja godine. Moramo ići na rebalans proračuna u kojem ćemo morati osigurati tih 40-tak milijuna kojih sada u proračunu nema, odnosno moramo ih uzeti s nekih drugih stavki, čega vijećnici moraju biti svjesni. Već su neki vijećnici rekli kako je to zaduženje bilo planirano u proračunu i svi oni koji su glasali za proračun, prihvatili su time i to zaduženje. Za sve ostale projekte koji su realizirani jednako tako smo prihvaćali zaduženje ne znajući koliki ćemo iznos dobiti na natječaju. S kreditom ili bez kredita, u narednih 5-6 mjeseci trebamo osigurati 42 milijuna kuna. Podsjetio je kako 2023. godine ističe jedna velika obveza Rijeka prometa za koju Grad jamči jedan dio otplate sredstava u iznosu nekakvih 80 milijuna kuna, što ostavlja mogućnost da Grad Rijeka bez ikakvih problema financira tih 40 milijuna.
riječki vijećnici
Kristjan Staničić (HDZ) je govorio o studiji izvedivosti i rekao da je gradonačelnik tvrdio da od samog početka taj projekt nije isplativ i neće biti. Napravljena je nekakva studija s nekakvim troškovima, upućena na nekakva tijela koja su odobrila nekakve novce i onda se ponovila priča o povećanju sredstva kao modus operandi koji je u ovom gradu prisutan dugo godina i vodi u propast. Sad kad je svjestan da Galeb ne može napraviti u nekoliko mjeseci, netko drugi treba biti kriv. Pozvao je Obersnela da odstupi i da se izabere sposobna vlast.
Petra Mandić (Most) pitala je da li se ova odluka može izglasati naknadno, jer se ne mora iskeširati novac odmah. Što ako ponuda za Galeb opet bude 70 milijuna, gdje će se naći taj novac. Ovo je vaš projekt i vi ste bili dužni namaknuti većinu jer je to vaš projekt.
Gradonačelnik Obersnel je pojasnio što će biti s Galebom ako se ne osiguraju financijska sredstva. Brod je imovina Grada i Grad će dalje voditi brigu o njemu i pokušati naći neke izvore kako bi ga priveli svrsi, s manjim obimom radova nego što je planirano.
Nakon pola noći, sjednica je nastavljena bespolodnom raspravom i ponavljanjem argumenata obaju strana. Gradonačelnik je još jednom ponovio priču o ugovoru s Ministarstvom te iznova pojasnio da ako se ne izglasa odluka o zaduženju kojom se planira prihod od 44 milijuna kuna, morat će se do kraja godine osigurati oko 41 milijn kuna za povrat povučenih sredstava i dovršetak Palače Šećerane.
Predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat je negdje iza dva sata poslije ponoći nakon poduže stanke predložio da se sjednica prekine i nastavi 24. srpnja u 9,30 sati, jer će do tada biti poznat rezultat natječaja za obnovu broda Galeb, što se kroz raspravu kod nekih vijećnika pokazalo bitnim za donošenje odluke. Sjednica je prekinuta u 02,23.
Za takvu je odluku glasovao 21 vijećnik, 14 ih je bilo protiv a jedan suzdržan, pa će konmačna odluka o zaduženju biti donesena na sljedećoj sjednici.
Loading ...
