
Posječena stabla koja su potakla brojne rasprave.
KASTAV – Postavili smo pitanje na službenu adresu Grada Kastva kako komentiraju nedavne nedavne izjave Davora Jurčića koji je iskazao sumnju u nepostojanje arheološkog nadzora pri početku radova i pokazao iskopane arheološke fragmente te na izjave Vjekoslava Rubeše koji smatra da je Grad Kastav obmanjivao građane po pitanju zdravlja stabala kako bi se ista posjekla.
„Uređenje kastavske Crekvine u najljepšu ljetnu pozornicu u ovim krajevima, projekt je koji se sustavno priprema već desetak godina, a čiju je vrijednost prepoznala i Europska unija koja investiciju sufinancira s gotovo 50 posto. Revitalizacije Crekvine uvrštena je u svu potrebnu prostorno plansku dokumentaciju i ima sve dobivene suglasnosti još od prve faze projekta. Trenutno se radi na drugoj fazi koja je dio velikog projekta Povežimo se baštinom za kojeg su gradovi i općine Riječke aglomeracije dobili 36,3 milijuna bespovratnih sredstava od EU fondova.
Grupa nezadovoljnih građana, među kojima ima i gradskih vijećnika koji su od samog početka upućeni u projekt kroz rasprave na Gradskom vijeću, održala je dva sastanka s gradonačelnikom Kastva Matejom Mostarcem uoči sječe stabala, a uz njegov pristanak angažirali su i vlastitu procjenu stanja stabala koja je također upućivala na činjenicu da stabla nisu zdrava i da im je potrebno liječenje.
Grad Kastav će u sklopu tog projekta revitalizirati glavni gradski trg Lokvinu i urediti ljetnu pozornicu na Crekvini. Svih godina u ove su projekte uključeni Institut za povijest umjetnosti, Konzervatorski odjel Rijeka, vrhunski projektanti, inženjeri šumarstva pa je i odluka o uklanjanju stabala na Crekvini donesena uz brojne konzultacije koje su prethodile sječi. Ustanovljeno je da stabla nemaju povijesnu važnost jer su svega tri stara stotinjak godina, a od ta tri, dva je bilo nužno posjeći odmah zbog znatnih oštećenja. I ostala stabla bila su načeta bolestima koje su iziskivale liječenje (troškovi oko 35 tisuća kuna po stablu) i ograđivanje Crekvine u svrhu spašavanja dotrajalih stabala što bi značilo i prekid ovog projekta, vrijednog 6,2 milijuna kuna od čega se više od 50 posto odnosi na bespovratna sredstva.
Ustanovljeno je da stabla nemaju povijesnu važnost jer su svega tri stara stotinjak godina, a od ta tri, dva je bilo nužno posjeći odmah zbog znatnih oštećenja. I ostala stabla bila su načeta bolestima koje su iziskivale liječenje (troškovi oko 35 tisuća kuna po stablu) i ograđivanje Crekvine u svrhu spašavanja dotrajalih stabala što bi značilo i prekid ovog projekta, vrijednog 6,2 milijuna kuna od čega se više od 50 posto odnosi na bespovratna sredstva.
Grad Kastav nabavio je sadnice mladih stabala kestena koja već sada imaju visinu od nekoliko metara i koja će već narednih dana biti posađena po svim pravilima struke uz pravilan razmak kako bi u narednim godinama neometano rasla. Stručnjaci očekuju da će mlada stabla, visoka 6 do 7 metara, već ovog proljeća razviti krošnje tako da nema mjesta optužbama o betonizaciji. Grad Kastav je samo lani zasadio 115 novih stabala u akciji Zasadi drvo ne budi panj, a ista sredstva za sadnju novih stabala diljem grada planirana su i ove godine kada je akcija zbog epidemioloških razloga pomaknuta za proljeće.
Grupa nezadovoljnih građana, među kojima ima i gradskih vijećnika koji su od samog početka upućeni u projekt kroz rasprave na Gradskom vijeću, održala je dva sastanka s gradonačelnikom Kastva Matejom Mostarcem uoči sječe stabala, a uz njegov pristanak angažirali su i vlastitu procjenu stanja stabala koja je također upućivala na činjenicu da stabla nisu zdrava i da im je potrebno liječenje“, stoji u odgovoru kojeg popisuje Ivona Jurčić, tajnica Grada Kastva.