CRIKVENICA – Novo uređenje prostora ispred hotela Miramare u Crikvenici donosi donosi novo krajobrazno uređenje koje će stilski poštivati kasnohistoricistička obilježja nekadašnjeg Kupališnog perivoja te drvoredne aleje Strossmayerovog šetališta, današnjeg Perivoja Obala.
Početak krajobraznog uređenja ovog predjela Crikvenice započinje nacrtom za podizanje i proširenje obalnog puta u Crikvenici krajem 19. st., autoraa Gustava Baldaufa, te nasipavanjem terena tlom s otoka Krka oko 1900. godine. Slijedi nasipavanje terena da bi se 1902. podigao „Kupališni perivoj“, današnji perivoj mladih.
U uresnim parternim kompozicijama središnje osi perivoja sađene su egzotične biljke koje su u perivoj unosile romantičarski duh s kraja 19. stoljeća. Perivoj se uređivao postupno kroz nekoliko godina, a njegovi su rubni sjeverni dijelovi uređeni nešto manje reprezentativno u odnosu na središnji i južni formalno uređeni dio perivoja. Dio perivoja bliže obali podignut je na nasipu, nastao nasipavanjem zemlje dovezene s Krka, na nisku pjeskovitu obalu čije je tlo bilo zaslanjeno. Upravo je radi zaslanjenog tla i brzog rasta kao osnovna drvenasta vrsta u doljem dijelu perivoja sađena crna topola (Populus nigra) te poneki primjerak jablana (Populus nigra ‘Italica’) i bijele topole (Populus alba L.), obični bagrem, tamaris (Tamarix gallica) i dr.
I upravo sada više od stoljeća kasnije prostor hotel Miramare kao i prostor ispred hotela doživljavaju novi preporod u obnovi i uređenju, na način koji prepoznatljiva turistička Crikvenica i zaslužuje. Nažalost, neka od stabala kroz više od stoljeća doživjela su svoj životini klimaks i potrebno ih je ukloniti, prvenstveno radi bolesti, dotrajalosti kroz vrijeme i potencijalne opasnosti od vjetroizvala ili loma grana. I dok je veliku bijelu topolu pred ulazom u plažu srušila bura još 2004. godine, crna topola ispred samog hotela nadživjela ju je skoro 20 godina.
Radi se o stablu koje botanički gledano vrlo brzo raste, pogodna je za isušivanje terena i podnosi višak vode i zaslanjenost tla, međutim nije posebno dugovječna. Životni vijek u prirodi joj se procjenjuje na 100 – 200 g, kada počinje propadati i kroz duži period prirodno odumire. Upravo se to dogodilo i s ovim našim crkiveničkim divom, visokim više 15 m i promjera debla više od 1 m. Rahlo drvo brzog rasta, degradacijom kroz godine kroz godine došlo je do većeg razvoja bolesti drva, truleži i propadanja tkiva drva, što je uzrokovalo i pojavu sekundarnih patogena.
Projektom krajobraznog uređenja perivoja i trga ispred hotela Miramara nastojalo se sačuvati ovo stablo, no uvidom u fitopatološko stanje na terenu, ustanovljeno je da se radi o stablu koje je dostiglo svoj životni klimaks u zadanim uvjetima, prilično je bolesno i narušenog stabiliteta, dok su pukotine i meke grane oštećene truleži sklone lomu te predstavljaju potencijalnu opasnost. Nakon dugotrajnog promišljanja, zbog svega gore navedenog odlučeno je da će se stara topola ukloniti te će se na njeno mjesto zasaditi novo stablo – prekrasna Magnolia grandiflora, drvenasta vrsta čijih predstavnika nalazimo već u perivoju Stjepana Radića, na početku Strossmayerovog šetališta. Između raznih drvenastih vrsta Magnolia grandiflora – vazdazelena magnolja, izabrana je zbog više razloga, no ponajprije zbog divne vazdazelene krošnje, sjajnih velikih listova, te prekrasnih bijelih cvjetova početkom ljeta. Stilski magnolija uklapa i u korištenje egzota u nekadašnjem Kupališnom perivoju. Nadamo se da će novo reprezentativno stablo magnolije, koja se zbog svoje reprezentativne ljepote sadi duž rivijera mora i jezera, dostići najmanje životni vijek svog prethodnika ili još duže krasiti prostor ispred prekrasnog novog hotela Miramare, a staroj topoli možemo samo reći hvala što si ovaj prostor nastanjivala više od jednog stoljeća.
Na mjesto postojeće crne topole zasaditi će se velebna Magnolia grandiflora – vazdazelena magnolije
Loading ...
