Cres
CRES – Održana je 36. sjednica Gradskog vijeća Grada Cresa. Uz vijećnike, na sjednicu su pozvani i mjesni odbori, predstavnici udruga uzgajivača, lovačkih društava te Primorsko-goranske županije zbog druge točke dnevnog reda – Izlov alohtone divljači.
Sjednica je započela aktualnim satom, a kako nije bilo odgovora na prethodno postavljena pitanja, predsjednik Vijeća Marčelo Damijanjević pročitao je tri pitanja koja je pismenim putem uputila vijećnica Maja Sepčić. Nju je zanimalo zašto Grad Cres i komunalna poduzeća na svojim web stranicama nemaju objavljen registar ugovora bagatelne nabave i kada ih imaju u planu objaviti te moli da ih se dostavi vijećnicima i objavi na internetu. Osim toga, zatražila je plan održavanja komunalnog reda za vrijeme sezone i kako će se regulirati korištenje javnih površina zbog spriječavanja gužvi. Upitala je i zašto je naplata parkinga od strateške važnosti za Grad Cres dodijeljena komunalnoj tvrtki bez javnog natječaja i je li to politička odluka ili je donesena na temelju poslovnog plana ili studije isplativosti, te koliko će se novih ljudi zaposliti za potrebe parkirališta i održavanja reda u Valunu i Lubenicama.
Damijanjević je pitao što je s natječajima za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Grad je pred četiri godine uspio provesti jedan natječaj, a neki drugi gradovi su proveli veći broj natječaja. Pitao je gradonačelnika je li ravnateljici Creskog muzeja isplaćena jubilarna nagrada za 10 godina rada i na osnovu kojeg akta je to učinjeno.
Petar Miočić odustao je od pitanja o sanaciji partera ispred Konzuma jer je to popravljeno, pa je pohvalio službe na brzoj reakciji.
Patris Salković upitao je zna li gradonačelnik ako rade trepćeća svijetla na Melinu i zašto učestalo ne dobiva odgovore na vijećnička pitanja niti se po njegovim prijedlozima išta poduzima.
Fiorenco Pinezić se zahvalio gradonačelniku za igralište u Martinšćici koje je pri kraju i mještani su jako zadovoljni. Pitao je u vezi vodovodne cijevi u Miholašćici u dužini od 85 metara od crkvice sv. Mihovila do Marete koja je dotrajala i na nju je spojeno čak 17 brojila. Smatra da cijev nije dovoljnog kapaciteta za sve korisnike u sezoni, te da je treba zamijeniti. Zamolio je i da se postavi jedno rasvjetno mjesto pokraj Marete.
Gradonačelnik je dao sljedeće odgovore:
– Obaviješten je o cijevi u Miholašćici pa je upozorio komunalno društvo da cijev nije dovoljnog profila i rečeno mu je da će se voditi računa o tome.
– Provjerit će sa službama gdje je zapelo s odgovorima na vijećnička pitanja, a što se tiče svjetla na Melinu nedavno je prošao tim putem i vidio da neka svjetla ne rade, pa će obavijestiti ŽUC.
– Ne zna je li ravnateljica Creskog muzeja dobila jubilarnu nagradu i na temelju kojeg dokumenta je to učinjeno jer to nije u njegovoj ovlasti. Njegovo je da se brine o djelatnicima Grada i zna da tu imaju jubilarne nagrade za određeni broj godina rada.
– Zakup poljoprivrednog zemljišta je u nadležnosti agencije Ministarstva poljoprivrede koje je najavilo da će ponovno to vratiti gradovima na provedbu jer ima puno zahtjeva poljoprivrednika koji stoje negdje u agenciji. Objasnio je da je natječaj koji je pred godinu-dvije proveden u Lošinju dugo bio na upravnom sporu i da se radi o istom natječaju koji je proveden u Cresu pred četiri godine. Po novom zakonu država ni na Cresu ni na Lošinju nije provela ni jedan natječaj, ali je ministar Tolušić shvatio da je to problem i zato će se to prepustiti gradovima.
– Vijećnica Maja Sepčić će dobiti pismene odgovore.
Cres
Marčelo Damijanjević potvrdio je da gradonačelnik nije nadležan za Creski muzej jer je Gradsko vijeće u biti upravno vijeće Creskog muzeja, ali gradonačelnik mora znati dinamiku kojom se isplaćuju sredstva Muzeju i mora pratiti rad svih gradskih ustanova. Zanima ga kako je ravnateljici isplaćena jubilarna nagrada za 10 godina rada kad je u Creskom muzej došla pred godinu dana. Stoga nije zadovoljan odgovorima i zamolio je da se do sljedeće sjednice dostave potpuni odgovori.
Uvodno obrazloženje uz drugu točku dnevnog reda dao je dr. Ugo Toić, predstavnik Otočne razvojne agencije i LAG-a „Kvarnerski otoci“. Ukratko je iznio kronologiju događanja od 1985./1986. godine kad je Poljoprivredna zadruga Cres ustanovila ograđeno lovište Tramuntana u koje su dovedeni mufloni, divlje svinje i jeleni lopatari. Već 1989. prvi su primjerci divljači izašli iz lovišta, a prve štete evidentirane su početkom devedesetih godina. Svijest o štetama koje lokalnom ovčarstvu, ali i ukupnom gospodarstvu, izazivaju strane životinjske vrste polako je rasla, pa je Zakonom o otocima iz 1999. godine propisano da se takve vrste ne smiju dovoditi na otok. Ni taj Zakon, kao ni drugi propisi koji su ga slijedili, nisu se sustavno provodili i nije imao pozitivnih učinaka. 2004. godine Zadruga napušta lovište i njime ubuduće upravljaju lovačka društva. Županijska skupština, Ministarstvo poljoprivrede, pa čak i Sabor donosili su propise kojima je trebalo ukloniti alohtonu divljač s otoka, ali problem još uvijek nije riješen.
– Svim tim mjerama pokušavalo se problem rješavati unutar Zakona o lovstvu i korištenjem lovačkih društava, poticanjem lovaca na izlov, a to je kriv način, jer smo nakon 25 godina opet na početku. Posebno je krivo što se sve riješava pojedinačnim ugovorima s četiri lovozakupnika, iako se radi o jedinstvenom području. Prisustvo divljih svinja i jelena lopatara predstavlja veliku opasnost ovčarstvu i uopće otočnom načinu života. Potrebno je još mjera osim lova, a lovačka su društva tu najmanje kriva, kriva su utoliko što su se obvezala učiniti nešto što nisu u stanju, zaključio je dr. Toić koji smatra da se divlje svinje i jelene lopatare na Cresu uopće ne može smatrati divljači jer ne odgovaraju definiciji iz zakona, naime, životinje izvan ograđenog lovišta treba smatrati isključivo stranom vrstom.
Dr. Toić predložio je konkretne zaključke kojima se konstatira da prisutnost svinje i jelena na otoku predstavlja veliku prijetnju za očuvanje biološke raznolikosti i tradicionalne poljoprivrede i da dosadašnji način rješavanja problema nije polučio očekivane rezultate. Inzistira se da divlja svinja i jelen lopatar na području otoka Cresa ne odgovaraju definiciji divljači iz Zakona o lovstvu pa se na temelju Zakona o zaštiti prirode trebaju isključivo smatrati stranom vrstom. Stoga zadatak uklanjanja tih vrsta s otoka Cresa treba prenijeti s pojedinih lovozakupnika na nadležna državna tijela. Gradsko vijeće konstatira da Ministarstvo zaštite okoliša nije nikada poduzelo odgovarajuće mjere radi provedbe Naredbe o uklanjanju strane svojte iz prirode iz otočnih ekosustava, a da Ministarstvo poljoprivrede nije osiguralo provedbu odgovarajućih mjera za uklanjanje divljih svinja i jelena lopatara s otoka Cresa sukladno Zakonu o otocima. U cilju očuvanja biološke raznolikosti otoka i tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti, Gradsko vijeće Grada Cresa traži da Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, u dogovoru s regionalnim i lokalnim dionicima, donesu akcijski plan potpunog uklanjanja divlje svinje i jelena lopatara s otoka Cresa korištenjem niza različitih integriranih mjera, te da odrede ustanovu odgovornu za provedbu akcijskog plana. Gradsko vijeće Grada Cresa traži od Vlade Republike Hrvatske da putem nadležnih ministarstava osigura financijska sredstva za provedbu akcijskog plana potpunog uklanjanje divljih svinjai jelena lopataras otoka Cresa.
Zaključke koje je predložio dr. Toić podržao je i Mateo Ferarić, upravitelj Poljoprivredne zadruge Cres, najvećeg uzgajivača ovaca na otoku.
– Ugrožena je egzistencija nas ovčara, a ako ne bude nas neće biti ni grada Cresa. Molim vas da prihvatite ove zaključke i da ih što hitnije realiziramo, ne sutra, jer već jučer smo to trebali učiniti, naglasio je Ferarić.
Gradonačelnik Kristijan Jurjako podsjetio je da je Gradsko vijeće još u ožujku 2004. godine donijelo Deklaraciju o izlovu alohtone divlječi, a predsjednik Vijeća Marčelo Damijanjević i potpredsjednik Gaetano Negovetić prisjetili su se niza sastanaka sa županijskim i državnim dužnosnicima na kojima su se donosili razni zaključci, ali je upitno koliko su provedeni.
– Definitivno smo zaključili da postojeće lovačke metode nisu dovoljne da se nezavičajna divljač ukloni s otoka, iako je izlov koji provode lovačka društva sve veći. Održao sam niz sastanaka na ovu temu, pa smo i s kolegama iz Lošinja pripremali zajedničku sjednicu. Nedavno sam s ministrom Tolušićem, u društvu otočnih poljoprivrednika, već razgovarao u Opatiji, te smo se dogovorili da će OPG-ovce i predstavnike gradova Cresa i Malog Lošinja, uskoro primiti u svom uredu u Zagrebu kako bismo mu detaljno predstavili problem. Tada će Ministarstvo poljoprivrede poduzeti korake koji su u njihovoj domeni, no nije sve u njihovoj domeni već se radi o puno široj problematici. Zakon o otocima je imao dobru namjeru međutim nije bilo dovoljno primjene tog zakona. I ova sjednica Vijeća je prilika da pošaljemo poruku o tom problemu, kojeg mi ga ovdje dobro vidimo no izvan otoka Cresa i Lošinja ne razumiju dovoljno problem, rekao je gradonačelnik.
– Vrijeme je da se nešto konkretno poduzme i da se počnemo kretati prema nekim novim rješenjima. Stanje na terenu pokazuje da postojeći način rješavanja problema ne pokazuje rezultate te je potrebno napraviti korak više, rekao je Damijanjević, dok se Negovetić složio s iznesenim zaključcima, ali i kazao da je sve to presporo i da se boji da će se o ovoj temi raspravljati još godinama.
– Treba okupiti sve nadležne i upitati ih želimo li da ovaj otok i dalje živi tradicijske vrijednosti, a to su ovčarstvo i maslinarstvo, a na prvom mjestu je čovjek koji bez njih neće opstati, zaključio je svoje izlaganje Negovetić.
U daljnjoj raspravi sudjelovali su brojni gosti, pa je tako Melita Raukar, pročelnica Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj PGŽ, kazala da je Županija u svojim ovlastima učinila što je mogla, ali i da je očito da se izlov ne provodi dovoljno, iako je u deset godina odstrijeljeno 4000 divljih svinja i 2500 jelena lopatara.
Livio Hrelja, predsjednik Mjesnog odbora Beli, protiv lovišta se bori od samog početka i najglasniji je u kritiziranju lovaca koje smatra glavnim krivcima što se problem ne rješava.
– Lovačka društva naplaćuju ulaz u lovište, skupo se naplaćuju trofeji i meso divljači, pa lovci srednjeg sloja ne mogu loviti. Lovcima se sugerira da ne pucaju u manje primjerke kako bi ih sačuvali za kasnije. Dakle, nekome odgovara da se divljač ne izlovi, a nama ovčarima je u interesu da se ona ukloni s otoka. Svakoga tko mi ne vjeruje, ja ću provesti Tramuntanom, da vidi kako to područje danas izgleda – sve je pojedeno, kornjače, zmije, aromatično bilje, nema više bioraznolikosti kojom se otok diči, kazao je Hrelja.
Klaudio Ferlora iz maslinarske udruge “Ulika” podsjetio je na velike štete koje jeleni lopatari izazivaju u voćnjacima, te rekao da ovčari više ni ne prijavljuju štete jer su lovačka društva bila prepotentna i nisu ih priznavali. Zbog toga se ni ne zna točan razmjer šteta, ali vjeruje da će na otoku ove godine biti 40-50% manje janjaca.
Marijan Sablić, tajnik Lovačkog društva “Orebica”, naglasio je da i sam ima masline i ovce i da je svjestan problema kao i mnogi lovci.
– Nama je lov hobi, a sad nam je to postala obaveza i opterećenje. Kad me netko sretne na ulici odmah počne pričati o divljim svinjama. I mi lovci želimo da se to riješi, a jedan moj prijedlog je da se urede putevi i krči šuma. Zaključili smo da kad počistimo neko područje od raslinja, od smreke i crnike, tu se značajno smanji broj divljači, rekao je Sablić.
Predsjednik udruge uzgajivača ovaca „Lesa“ Dubravko Devčić istaknuo je da su njihovi sastanci sa županijskim službama ostali bez efekta, te da je neophodno proglasiti divlju svinju štetočinom, a otoke pregraditi po sektorima i potom eliminirati divljač u jednom po jednom sektoru.
Elizabeta Mužić, tajnica Ovčarsko – lovačke udruge “Pramenka” iz Orleca, upozorila je na to da se divlje svinje množe istom brzinom kao i štakori, a štakore nitko ne žali i tamani ih se svim sredstvima. Ukazala je i na veliki broj divljih svinja u dolini Vranskog jezera koje nitko ne dira jer je pristup jezeru zabranjen. Zapitala se koliko one ugrožavaju kvalitetu pitke vode iz jezera, ali i upozorila na izravne štete na janjcima.
– Po mojoj procjeni, na našem području je ove godine otišlo 70-80 posto janjaca, što znači da su ove godine uništeni i ovčari i ugostitelji. Škampi nema, liganja nema, janjaca nema, što će ponuditi turistima?, upitala je Mužić te predložila da se angažiraju profesionalni lovci koji bi cijele godine radili na odstrjelu divljači.
Nakon kraće polemike sa županijskom savjetnicom za lovstvo Blaženkom Kulić tajnik udruge “Ulika” Marko Ferlora zaključio je kako nema prepreka da se osim postojećih lovačkih metoda koriste i druge mjere jer divlja svinja i jelen lopatar uopće nisu navedeni kao divljač u lovnogospodarskim osnovama za otočna lovišta. Ujedno to znači da lovačka društva ne bi smjela komercijalizirati lov na divlje svinje i jelene jer im te vrste nisu navedene u lovnogospodarskoj osnovi, smatra Ferlora.
Vijećnici su predložene zaključke prihvatili jednoglasno s time što su uz divlje svinje i jelene lopatare, na prijedlog vijećnice Lare Bressan, kao strana vrsta dodani i mufloni.
Treću točku dnevnog reda, Odluku o raspisivanju javnog natječaja za izbor i imenovanje ravnatelja javne ustanove „Gradska knjižnica i čitaonica Frane Petrića“, obrazložila je pročelnica Patricija Purić, a vijećnici prihvatili, bez rasprave, jednoglasno. U povjerenstvo za provedbu natječaja imenovani su Marčelo Damijanjević, Patris Salković i Josip Pope.
Iva Krivičić Miočić, tajnica Dječjeg vrtića Girice, obrazložila je vijećnicima zaključak kojim se daje prethodna suglasnost na izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića Girice, prema prijedlogu koji je Upravno vijeće Dječjeg vrtića Girice Cres utvrdilo na sjednici održanoj 1. ožujka 2017. godine. Zaključak je Gradsko vijeće prihvatilo, bez rasprave, jednoglasno.
Prijedlog Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zamjenu nekretnine u vlasništvu Grada Cresa kojim se mijenjaju zemljišta između Grada Cresa i Samostana Svetog Jeronima u Martinšćici, obrazložila je Jana Zec. Nakon kraće rasprave odluka je prihvaćena jednoglasno.
Posljednja točka dnevnog reda sastojala se od dva dijela. Prvi, kojim se raspisuje javni natječaj za prodaju nekretnine (kuća i dvor ukupne površine 382 m2, u naravi prizemni gospodarski objekti koji su dijelom urušeni i izvan funkcije te ruševna građevina) po početnoj cijeni od 426.477,50 kuna, prihvaćen je jednoglasno. Drugi dio, prijedlog odluke o raspisivanju javnog natječaja za prodaju i zamjenu nekretnina u vlasništvu Grada Cresa na predjelu Brajdice u Cresu, nakon rasprave, gradonačelnik je povukao.
Loading ...
