Općeniti zaključak istraživanja je da se prosječna proračunska transparentnost hrvatskih lokalnih jedinica iz godine u godinu popravlja. U ovome ciklusu iznosi prosječno 3,1 (od mogućih 5), pri čemu su županije već vrlo transparentne (prosjek 4,6), gradovi su dosta dobri (prosjek 3,7), no općine još uvijek nisu dovoljno transparentne (prosjek 2,8). Usprkos relativno dobrim prosjecima, i dalje je, nažalost, preveliki broj izrazito netransparentnih lokalnih jedinica: četiri grada i čak 39 općina nisu objavili ni jedan od traženih proračunskih dokumenata, a još sedam gradova i 50 općina su objavili tek po jedan.
Kao i prethodnih godina, među najtransparentnijim lokalnim jedinicama je i Grad Cres s objavljenih svih pet dokumenata, a k tome smo posebno istaknuti jer su Cres i Klanjec jedini mali gradovi (s manje od 3000 stanovnika) u kategoriji najtrasparentnijih.
Općenito, transparentnost lokalnih proračuna podrazumijeva mogućnost građana da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu svih lokalnih i regionalnih jedinica. Istraživanjem se pokazalo da na transparentnost ne utječu faktori poput broja stanovnika, proračunskih prihoda ili razine poslovanja, već je presudna upravo volja uprave.