U krčkoj Galeriji Decumanus otvorena je prigodna fotografsko-dokumentarna izložba, postavljena u povodu 40. godišnjice izgradnje Krčkog mosta (19. 07. 1980. – 19. 07. 2020.).
Postav su okupljenima predstavili ravnateljica krčkog Centra za kulturu Maja Parentić, predsjednik UABA otoka Krka Darko Fanuko i krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, dok je o izgradnji mosta, iz stručnog rakursa, kazivao inženjer Petar Mrak.
Dobrodošli u Galeriji Decumanus na prvu ovogodišnju izložbu, uvodi Parentić, čija je organizacija povjerena upravo Udruzi antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, a koja pored brojnih aktivnosti provodi i one izložbene kojima smo u više navrata imali prilike svjedočiti u Krku, međutim njihova primarna zadaća ipak je prenošenje još uvijek itekako potrebne tekovine antifašizma, drugim riječima rad s mladima kojima smo obvezni prenijeti najvrjednije ideje.
Prva zamisao o povezivanju kopna s otokom Krkom, ističe Fanuko, potječe još iz 1918. godine, međutim tek je 1960. od Rijeka projekta naručena konkretna studija, da bismo 1964. godine imali tri ponuđena rješenja: tunel ispod mora između Vošćice i kopna, betonski gredni most s betonskim stupovima preko otočića Sv. Marko i čelični gredni most na betonskim stupovima između Krka i Jadranova. Nakon brojnih priprema, nastavlja Fanuko, konkretna izgradnja mosta krenula je osnivanjem samostalne asocijacije kojoj je povjerena organizacija svih građevinskih poslova, točnije Poduzeća za izgradnju mosta kopno – otok Krk, sa sjedištem u Krku. Njezinim direktorom imenovan je Mate Mahulja, tadašnji predsjednik Općine Krk, a čiji je zdušni rad upotpunjavao financijski načelnik, ekonomist Lucijan Braut. U postupku provođenja licitacije za gradnju, 1975., najprihvatljivije ponude isporučile su Mostogradnja iz Beograda i Hidroelektra iz Zagreba, a prihvaćen je sistem armiranih lukova preko školja, i to s dva lučna nosača. U konačnici ostvaren je projekt inženjera Ilije Stojadinovića iz Beograda (Mostogradnja), specifičan po korištenju premoštenja u dva dijela, s time da je veliki luk te konstrukcije, u rasponu od 390 metara, bio u ono doba najveći na svijetu. Godine 1976., 21. lipnja, dodaje Fanuko, dobivena je građevinska dozvola, a beogradsko poduzeće uspjelo je privoljeti zagrebačkog inženjera Stanka Šrama da kao vrsni stručnjak prijeđe u Mostogradnju. Sama izgradnja trajala je četiri godine, a podatci o mostu tada su se mogli pronaći u svim relevantnim svjetskim časopisima. O mostu su, također, snimljeni i mnogi dokumentarci, dok su izgradnji, in situ, svjedočili brojni svjetski priznati stručnjaci. Kako se prilikom njegove izgradnje nisu mogli koristiti uhodani postupci, ispočetka je vladala nevjerica oko uspostave lukova, a s obzirom na njihovu veličinu, izvedivih isključivo korištenjem prednapregnutog armiranog betona. Konzolni način izvedbe zadavao je brige izvođačima, a temeljenje 18 metara pod morem predstavljalo je poseban izazov. No, unatoč svim problemima, zaključuje Fanuko, 19. srpnja 1980. godine, otok Krk postao je poluotokom dovršetkom izgradnje velebnog mosta koji je u povijesti ostao zabilježen kao ostvarenje sna svih otočana, odnosno simbol napretka čitave Bodulije, jer brojke nam kažu kako je u proteklih 40 godina preko Krčkog mosta prešlo više od 85 milijuna vozila, odnosno više od 170 milijuna ljudi!
Otvorenje novoizgrađenog mosta, 19. srpnja 1980. godine, navodi Vasilić, bio je događaj od stoljetne važnosti za sve otočane, jer ono što je most ostavio u razvojnom, demografskom i svakom drugom smislu otoku Krku zaista je nevjerojatno. Naime, Krk je dotad demografski svake godine bilježio sve manje stanovnika, a 1980. godine bilo ih je 12.000 – 13.000, međutim nakon izgradnje mosta, svakih deset godina na otoku Krku imamo 10% stanovnika više, a danas ih ovdje, prema popisu iz 2011., živi 19.200, međutim popis koji nam slijedi naredne godine sigurno će otkriti brojku veću od 20.000, zaključio je Vasilić.
Izložba u povodu 40. godišnjice Krčkog mosta ostaje otvorena sve do 05. ožujka, a postav je moguće razgledati svakim radnim danim od 10.00 – 13.00 sati ili uz prethodnu najavu organizatoru Centru za kulturu Grada Krka telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net.