TAKO TO RADE U NJEMAČKOJ I SLOVENIJI – predstavljena iskustva socijalne stanogradnje u Njemačkoj i Sloveniji

16. veljače 2018. | Kategorija: Rijeka, Viškovo, Kastav, Klana

garaza-kuca-stan-7-650x373RIJEKA – U organizaciji njemačke zaklade Friedrich Ebert u riječkoj Gradskoj vijećnici održana je panel-rasprava o socijalnoj stanogradnji u komunalnoj politici. Na raspravi su predstavljena iskustva Njemačke i Slovenije u socijalnoj stanogradnji, odnosno Karlsruhea i Ljubljane, gradova s kojima Rijeke njeguje prijateljske odnose.

Sudionike su pozdravili domaćini, Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke i Max Brändle, direktor Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu, koji je istaknuo kako je Zaklada 2015. godine tiskala preporuke za investitore i politiku vezane uz izgradnju visokokvalitetnih stanova prihvatljivih cijena.

Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako je rješavanje stambenog pitanja, pored zaposlenja, glavni egzistencijalni problem s kojim se susreću građani.
„U Hrvatskoj nema osmišljene stambene politike, niti pratećih zakona, što smatram nedopustivim. Postoje jedino zakoni koji se tiču društveno poticane stanogradnje, koja je, iako je cijena stana povoljnija nego na tržištu, namijenjena samo onima koji su kreditno sposobni. Socijalna stanogradnja je prepuštena jedinicama lokalne samouprave, koje grade sukladno svojim mogućnostima. Grad Rijeka po modelu poticane stanogradnje do sada izgradio više od 500 stanova, od čega je 124 stana otkupljeno te dodijeljeno građanima po socijalnom ključu, dok fond stanova koji se dodjeljuju po socijalnom kriteriju i čiji je najam oko 10 kuna po m2 broji oko 2.000 stambenih jedinica,“ kazao je gradonačelnik Obersnel. Podsjetivši na podatak iz nedavno izdane knjige „Riječka radnička naselja“, kazao je kako je osim stanova izgrađenih po modelu POS-a i privatne izgradnje, kompletna rijeka u stambenom smislu izgrađena do 1990-te godine.

U sličnoj situaciji kao i Hrvatska, nalazi se i Slovenija, u kojoj se nakon osamostaljenja odustalo od socijalne gradnje te se Sašo Rink, direktor Javnog stambenog fonda Grada Ljubljane, zalaže za povratak stambenih fondova, iz kojih bi se potom gradili socijalni stanovi. Grad Ljubljana, kao jedna od rijetkih sredina u Sloveniji, gradi socijalne stanove – trenutno raspolaže s 4.200 stanova, među kojima se dio daje u najam po uzoru na riječki nužni smještaj, a dio je namijenjen osobama starije životne dobi, a iako ih se godišnje izgradi od 100 do 120, i dalje nedostaje više od 4.000 stanova. Cijena najma je od je 3 do 4 eura po m2, dok se tržišna cijena najma kreće od 10 do 15 eura po m2, a tržišne cijene najma i prodaje u porastu su, jer je vlasnicima stanova isplativije iznajmljivati sve većem broju turista nego davati stanove u dugoročni najam.

O iskustvima iz Njemačke, na primjeru socijalne stanogradnje grada Karlsruhea govorio je Martin Lenz, dogradonačelnik Grada Karlsruhea, s kojim Rijeka od 2011. njeguje suradnju. Kako je kazao Lenz, u cijeloj Njemačkoj socijalna stanogradnja bila je u zamahu nakon 2. svjetskog rata, tijekom 60-ih gradnja stanova prepuštena je tržištu, a zbog takve odluke ponovno je u došlo do manjka stanova. Država daje potporu ili kod same izgradnje stanova ili kod najma, a potporu ne dobivaju samo tvrtke u državnom vlasništvu, već i privatni izvođači radova, i to na način da, žele li graditi stanove, njih 20% moraju namijeniti za socijalni najam, za što dobivaju i odgovarajuću subvenciju države, razmjernu godinama na koje će stan biti dostupan za najam. No, unatoč sredstvima države i grada, na listi za povlašteno stanovanje nalazi se oko 7.000 obitelji i pojedinaca. Problemi s kojima se susreće Karlsruhe je sve veći broj samaca, a svojom socijalnom politikom nastoji izbjeći stvaranja geta.

podijeli ovu vijest... Share on FacebookTweet about this on TwitterPrint this pageEmail this to someone