Potpisan ugovor o radovima na obnovi i prenamjeni broda Galeb u muzej

2. prosinca 2019. | Kategorija: Rijeka, Viškovo, Kastav, Klana

U upravnoj zgradi kraljevičkog brodogradilišta potpisan je ugovor o radovima na obnovi i prenamjeni broda Galeb koji će postati podružnica Muzeja grada Rijeke.

Ugovor su u ime Grada Rijeke i odabranog izvođača radova Dalmonta d.o.o. potpisali gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i predsjednik Uprave Dalmonta Ivan Ivić, uz prisutnost brojnih aktera koji su sudjelovali u projektu prenamjene Galeba. Osim dizajnerice stalnog muzejskog postava na brodu Nikoline Jelavić Mitrović, događaju su nazočili zamjenici riječkog gradonačelnika Marko Filipović i Nikola Ivaniš, predsjednik Gradskog vijeća Grada Rijeke Andrej Poropat, pročelnica Odjela za javnu nabavu Grada Rijeke Nada Gunjača, ravnateljica Direkcije za očuvanje i zaštitu kulturnih dobara Grada Rijeke Vlasta Linić, direktorica tvrtke Rijeka 2020 Emina Višnić, voditelj odnosa s javnošću Muzeja Grada Rijeke Velid Đekić i direktor Turističke zajednice grada Rijeke Petar Škarpa.

Potpisivanju ugovora nazočili su i predstavnici Dalmonta, voditeljica projekta Katarina Ivić Miletić, voditeljica Službe pravnih, kadrovskih i općih poslova Izabela Linčić Mužić te voditelj tehničke službe Elektro Odjela Robert Miletić, kao i gradonačelnik Kraljevice Dalibor Čandrlić te njegova zamjenica Paola Vučković.

Vrijednost potpisanih ugovora kojima se definiraju radovi obnove i prenamjene motornog broda Galeb iznosi 58.572.773,64 kuna (PDV uključen), a radovi bi trebali trajati 14 mjeseci, odnosno završiti u siječnju 2021. godine.

Obnova Galeba, zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske, dio je projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, infrastrukturnog dijela projekta Europske prijestolnice kulture koji uključuje i uređenje Palače šećerane u bivšem industrijskom kompleksu Rikard Benčić. Za ovaj je projekt Grad Rijeka dobio 68.9 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”, a po njegovom završetku Palača šećerane postat će sjedišta Muzeja grada Rijeke, dok će Galeb služiti kao brod muzej s pratećim komercijalnim sadržajima.

Potpisivanje ugovora između Grada Rijeke i brodogradilišta Dalmont za obnovu broda Galeb

Gradonačelnik Obersnel ovom je prilikom naveo kako priča o obnovi Galeba traje deset godina, koliko je proteklo od njegove kupnje do današnjeg dana. „Za mene je ovo vrlo emotivan dan, u ovih deset godina sam prošao svašta, ali nije mi žao jer odluka o kupnji Galeba bila je dobra odluka, a dokaz tome je i činjenica da smo kroz projekt obnove dobili oko 69 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava. Siguran sam da će brod Galeb biti ponajveća turistička atrakcija u Rijeci, jer on već u sadašnjem stanju čini atrakciju koja u zadnjih dvadeset godina privlači interes bilo domaćih ili stranih novinara kao niti jedan drugi objekt, a interes se u posljednjih 10 godina i povećao“, rekao je Obersnel koji se zahvalio svojim suradnicima, kustosicama Muzeja grada Rijeke Nataši Babić i Emi Makarun koje su radile na muzejskom postavu Galeba, dizajnerici postava Nikolini Jelavić Mitrović i Tvrtku Jakovini, suradniku Muzeja za dio povijesti koji se bavi pokretom Nesvrstanih, kao i Dalmontu na njihovoj ponudi na natječaju za javnu nabavu radova obnove. „Temeljem njihovog iskustva i reputacije vjerujem da ćemo u ugovorenom roku završiti obnovu i da će se brod u svom punom sjaju vratiti na Riječki lukobran i biti jedna od važnih turističkih atrakcija Grada Rijeke, a svi koji budu dolazili u Rijeku imat će priliku naučiti nešto o našoj povijesti, važnosti broda, Josipa Broza Tita i pokreta Nesvrstanih“, zaključio je Obersnel.

Nikolina Jelavić Mitrović, dizajnerica stalnog muzejskog postava koji će posjetitelji moći pogledati na obnovljenom Galebu, navela je bogatu povijest broda koji je imao različita imena i namjene, a sada kreće u svoj četvrti život. „Galeb je fascinantan brod, možemo biti ponosni na njega jer takvog muzeja nema u Hrvatskoj. To je brod-feniks za kojeg će puno ljudi biti zainteresirano i moći ćete vidjeti zašto“, rekla je Jelavić Mitrović, navodeći kako će brod imati brojne sadržaje na nekoliko paluba, uključujući muzejski i komercijalni dio s restoranom i hostelom.

Spominjući bogatu tradiciju i povijest brodogradilišta u Kraljevici, predsjednik Uprave Dalmonta Ivan Ivić rekao je kako njihova djela govore o vještinama i znanjima radnika koji prate trendove u gradnji brodova i njihovim obnovama. „Galeb je izazov, posao je vrlo zahtjevan, ali spremni krećemo u njega i vjerujem u radnike brodogradilišta i naše suradnike te vjerujem da ćemo ispuniti ugovor prema svim pravilima struke i na zadovoljstvo svih strana“, rekao je Ivić, dodavši kako će Galeb u roku od sedam dana biti dotegljen i vezan u Kraljevici.

O viziji motornog broda Galeb kao podružnice Muzeja grada Rijeke

Po završetku rekonstrukcije i opremanja, čiji je projekt izradila je tvrtka Marine and Energy Solution DIV d.o.o, Galeb će biti prvenstveno u funkciji kulture, a uz stalni muzejski postav, na brodu će biti i prostori za izložbe, kino te razne kreativne radionice. Manji dio Galeba bit će stavljen u komercijalnu funkciju, pa će tako na brodu biti smješteni hostel, restoran/bar i suvenirnica. Muzejski odnosno javni dio broda prostirat će se na približno 4500 četvornih metara, a smještajni i ugostiteljski na oko 1000 četvornih metara, pri čemu će se koncesije za komercijalni sadržaj dodijeliti putem javnog natječaja koji se planira raspisati iduće godine.

Koncept stalnog i povremenog muzejskog postava na Galebu sastavljen je s namjerom da muzejski postav bude privlačan najširem krugu posjetitelja i svim dobnim skupinama. Autorice stalnog postava su djelatnice Muzeja grada Rijeke Nataša Babić i Ema Makarun, a povjesničar Tvrtko Jakovina angažiran je kao suradnik na stalnom postavu čiji dizajn potpisuje nagrađivana dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović. Osnovne teme stalnog postava bit će prikazane i ilustrirane originalnim predmetima, fotografijama i multimedijalnim sadržajima čiji videomaterijal izrađuje nagrađivana redateljica Mila Turajlić.

Multimedijalni i interaktivan stalni postav broda-muzeja sastoji od četiri osnovne tematske cjeline: povijest broda RAMB III / Kiebitz / Galeb od 1938. do 1990. (uz poveznice s poviješću grada Rijeke u istom razdoblju), uloga Josipa Broza Tita i njegovih putovanja Galebom u razvoju Pokreta nesvrstanih, život na vojnome školskom brodu, prezentacija broda kao tehnološkog dostignuća (strojarnica, kormilarnica).

Stalni izložbeni postav odnosi se na sam brod Galeb i ono što je ostalo sačuvano od njegove izvornosti. Intervencija dizajnera i kustosa u ovim prostorijama usmjerena je na prezentiranje i očuvanje simbolične vrijednosti koju brod ima. Osim brodske infrastrukture stalni postav oplemenit će i izložbe usmjerene na prikaz dinamične povijesti broda Galeb i grada Rijeke.

Fundus muzeja činit će sva postojeća oprema broda, postojeći ilustrativni materijali, kao što su foto i video građa, kopije dokumentacije o gradnji i povijesti broda, arhiva članaka / knjiga i drugih tekstualnih priloga vezanih uz Galeb. Postav će sadržavati brojne interaktivne sadržaje, a posjetitelji će moći razgledati rezidencijalne dijelove, u potpunosti restaurirane, kao što su Titov i Jovankin apartman, zajednički salon, apartmani za goste, glavni salon, blagovaonica i veliki salon za goste, garderoba i spavaonice. Dio namještaja s Galeba već je restauriran i trenutno se nalazi u prostorima Muzeja grada Rijeke te će po završetku obnove broda biti vraćen na Galeb.

Projektom je predviđeno da brod ostane privezan u riječkoj luci, smješten uz Molo longo.

Brod muzej bit će prilagođen za kretanje osobama u kolicima, kao i za slijepe osobe za koje će ruta kretanja biti naznačena pomoću trake, dok se u postavu planiraju posebne točke – pločice s Brailleovim pismom, slušne postaje, reljefne pločice s prikazom odabranih ilustracija i eksponati koji se mogu opipati.

 

O povijesti Galeba

Brod Galeb ima dugu povijest i preuređenje u muzej bit će njegova četvrta namjena. Brod je izgrađen i porinut 1938. u brodogradilištu Ansaldo u talijanskoj Genovi, s prvotnim imenom „Ramb III“, a funkcionirao je kao transportni brod banana. Početkom Drugog svjetskog rata pretvoren je u ratni brod, prvo kao prateća krstarica i prijevoznik mesa za talijansku vojsku u Libiji. Nakon kapitulacije Italije 1943. brod su preuzeli Nijemci, dali mu ime “Kiebitz” i ugradili mu šine za izbacivanje mina. “Kiebitz” je tijekom 1944. postavio više od 5000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu, a potopljen je 5. studenog 1944. u riječkoj luci u savezničkom bombardiranju, odakle ga je 1948. godine izvukla tvrtka “Brodospas”. Nakon obnove u pulskom brodogradilištu “Uljanik“, uvršten je u sastav mornarice kao Školski brod Galeb.

Galeb je na dnu mora ležao do ožujka 1948., kada su ga ronioci Brodospasa, nakon šestomjesečnih napora, podigli na morsku površinu. Vađenje broda započelo je u studenom 1947. kao pravi inženjerski pothvat, zbog pionirske tehnologije vađenja pomoću cilindara ispunjenih zrakom. Pojavljivanje broda na morskoj površini značilo je njegov povratak iz mrtvih. Iz Rijeke je otegljen u Pulu, gdje je rastavljen – o opsežnosti poslova što su uslijedili govori već podatak kako je s oplate skinuta tisuću i pol prostornih metara hrđe – i rekonstruiran za potrebe Jugoslavenske ratne mornarice (JRM). Naziv Galeb stigao je odlukom zapovjedništva JRM srpnja 1952. godine, uz taktički broj M-11, što je značilo kako je brod službeno dobio dvije funkcije, minopolagača i školskog broda. U rujnu te godine na brod je prvi put stupio predsjednik tadašnje Jugoslavije i njezin vojni zapovjednik, maršal Josip Broz Tito.

Povod tomu bila je Titova namjera da s Galeba promatra smotru brodova JRM, a pozitivne impresije s tog boravka su pola godine kasnije, ožujka 1953., pretočene u prvo Titovo inozemno putovanje Galebom u London, na susret s Winstonom Churchillom, čime je brod preuzeo dodatnu ulogu ploveće rezidencije. To je putovanje bilo znak političkog okretanja Jugoslavije Zapadu, nakon udaljavanja od Staljina i Istočnog bloka.

Uslijedila su brojna Titova putovanja Galebom, na tragu uloge koju je Jugoslavija imala u pokretu nesvrstanih zemalja. Na brodu su održavani državnički susreti, u salonima i na palubama Galeba vodila se svjetska politika u doba Hladnog rata. Tu su boravili predsjednici Džavaharlal Nehru, Gamal Abdel Naser, Haile Selassie, Sukarno, Kwame Nkrumah, Leonid Brežnjev, Nikita Hruščov, Muammar al-Gaddafi, lndira Gandhi, Urho Kekkonen i drugi. Tito je zadnji put plovio Galebom 1979. godine, a nakon njegove smrti, prostorije tzv. Maršalove palube otvorene su za posjete raznih organizacija, škola i slično.

Brod je u doba raspada Jugoslavije otplovio u Boku Kotarsku te krajem devedesetih godina prodan grčkom brodovlasniku koji ga je povjerio na preuređenje riječkom remontnom brodogradilištu Viktor Lenac. No, zbog bankrota vlasnika, Galeb nije preuređen.

Ministarstvo kulture proglasila je Galeb kulturnim dobrom Republike Hrvatske 2006. godine, a Grad Rijeka ga je otkupio s namjerom da ga preuredi u muzej. Razloga je tim odlukama Ministarstva i Grada više – prema mišljenju stručnjaka za baštinu, brod Galeb vrijedan je primjer brodograđevne industrijske baštine iz tridesetih godina 20. stoljeća. Različite uloge koje su mu različiti vlasnici davali tijekom života (teretne, vojne, školske i političke) dale su mu dodatnu povijesnu važnost. Kako je planirano projektom preuređenja Galeba u brod-muzej, on će po saniranju i obnovi biti obogaćen muzejskim postavom koji će upoznati posjetitelja broda s njegovim nevjerojatnim životopisom.

podijeli ovu vijest... Share on FacebookTweet about this on TwitterPrint this pageEmail this to someone