PIŠE NEVEN ŠANTIĆ: Dobici i gubici u ljudstvu i materijalu (2)

9. srpnja 2020. | Kategorija: Hrvatska

neven santicKvarnerski đir

Piše: Neven Šantić

Dobici i gubici u ljudstvu i materijalu (2)

 

Došli smo dakle i do ljevice. Netko je u izbornoj noći lupnuo kako je SDP ostvario najgori izborni rezultat od 1995. godine kada se bio počeo dizati, i to od onda kao papige ponavljaju svi koji se dohvate analize izbora. To, međutim, nije točno. Lošiji rezultat od ovoga SDP je ostvario, vjerovali ili ne, 2003. godine kada je branio poziciju vladajuće stranke. Sanader je hametice porazio Račana, prebacujući fokus izbora na teren nacionalne časti i obrane generala od izručenja Haagu (što mu poslije nije smetalo da ih on sami izruči), iako je Račanova vlada u mnogim analizama ocijenjena kao najbolja hrvatskla vlada od osamostaljenja. Tada je, dakle, SDP u sabor doveo 30 svojih članova, uz nekoliko nezavisnih i članova LS-a i Libre, a sada je od 41 zastupnika koalicije Restart njih 32 članova SDP-a. Toliko o korektnosti podataka.

No, bez obzira na to, činjenica je da je SDP doživio poraz. Godine nestabilnosti i programskog lutanja, koje su započele dolaskom Zorana Milanovića na njeno čelo, došle su na naplatu. Krah HDZ-a nakon odlaska Sanader i dolazak Kukuriku koalicije predvođene SDP-om na vlast 2011. godine samo su zamaglili problem. Iako je napredovao od dolaska na čelo stranke, Davor Bernardić ipak nije uspio liderski parirati Plenkoviću, niti se nametnuti čitavom lijevo orijentiranom biračkom tijelu, pa je konačni rezultat razočaranje postignutim i njegova ostavka. 

Jednostavno, slabosti SDP-a otvarale su prostor za još jednu lijevu grupaciju i to je koalicija Možemo! iskoristila. Uzela je dobar dio SDP-ovih glasova u Zagrebu, osim u prvoj i u svim ostalim izbornim jedinicama koje nobuhvaćaju dijelove Zagreba (druga, šesta i sedma), ali i u 8. izbornoj jedinici s centrom u Rijeci. Radnička fronta i Nova ljevica, koje će dobiti po jednog zastupnika, zapravo su najviše profitirali na civilno društvenom iskustvu i aktivizmu zagrebačke jezgre Možemo!, koji je buknuo nakon potresa u Zagrebu prokazujući ne samo Milana Bandića nego i velike etablirane stranke kao nesposobne nositi se s novonastalim problemima za veliki broj građana glavnog grada. Naposljetku su vodili i takvu aktivnu kampanju koja je doprla do svakog birača, pa je sinergija triju grupacija koje su uskočile na teren SDP-a urodila plodom. 

Tako je u Sabor ušlo društvo koje će mnogim desničarima stalno dizati tlak, ali će se njima problema imati i vladajući HDZ i SDP. HDZ zato što će stalno biti suočen s kritikama koje se neće moći okarakterizirati kao pernarovština, a SDP jer će sve njihove zastupnike dovesti u poziciju da budu maksimalno koncentrirani i angažirani ako ne žele nastaviti gubiti ugled u svojim dosadašnjim neprikosnovenim biračkim uporištima kao što je zasad Zagreb a sutra moguće i neki drugi urbani centar. Teško je procijeniti dosege ove ljevičarsko-zelene koalicije, jer je praktički potpuno marginalna na istoku i jugu zemlje gdje je SDP još uvijek dominatna stranka lijevog centra, ali Možemo!, više od svojih koalicijskih partnera, pokazuje konture suvremene stranke primjerenije generacijama koje dolaze. 

Pokažu li se, u Saboru i izvan njega, u pravom svjetlu i krenu li izvoziti svoj koncept “obrane grada” kroz rješavanje problema građana i suprostavljanje urbanoj devastaciji te promocije ljudskih prava treće generacije (rodna, LGTB, migrantska…) u ostatak Hrvatske, mogli bi na hrvatskoj političkoj sceni zauzeti poziciju koju primjerice u Njemačkoj imaju Zeleni. Zato će im, međutim, trebati ne samo medijski istupi i saborska govornica nego i puno mukotrpnog terenskog rada.

Moguće naposljetku da će rezultati ovih izbora dugoročno odrediti odnose na ljevici. Dođe li do nužnog remonta u SDP-u i na čelo stranke dođe netko tko će ga socijaldemokratski profilirati i modernizirati, a Možemo! nastavi započetim putem, nije isključeno da dobijemo neku vrstu preslike njemačkog političkog sustava gdje su SPD i Zeleni nadopunjuju i (kad je potrebno) surađuju, tvoreći protutežu desnom centru i desnici.

Hoće li to možda biti testirano najprije na našem terenu, u Primorsko-goranskoj županiji, pokušat ću odgonetnuti u sutrašnjem, posljednjem, nastavku serijala o analizi rezultata posljednjih izbora.     

podijeli ovu vijest... Share on FacebookTweet about this on TwitterPrint this pageEmail this to someone