NAGRADE GRADA RIJEKE ZA ŽIVOTNO DJELO OTIŠLE prof. dr. sc. Stipanu Jonjiću i posmrtno, fra Serafinu Sabolu

16. lipnja 2017. | Kategorija: Rijeka, Viškovo, Kastav, Klana

Nagrade Grada Rijeke za životno djelo prof. dr. sc. Stipanu Jonjiću i posmrtno, fra Serafinu Sabolu

Nagrade Grada Rijeke za životno djelo prof. dr. sc. Stipanu Jonjiću i posmrtno, fra Serafinu Sabolu

RIJEKA – U Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca, održana je Svečana akademija u povodu Dana grada Rijeke i blagdana Sv. Vida na kojoj su dodijeljene nagrade Grada Rijeke.

Brojnim uzvanicima pozdravnim su se govorima obratili nadbiskup riječki i metropolit msgr. dr. Ivan Devčić, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel te jedan od dobitnika Nagrade Grada Rijeke za životno djelo prof. dr. sc. Stipan Jonjić.

Nadbiskup riječki i metropolit msgr. dr. Ivan Devčić je u svojem obraćanju govorio o tome kako su u davno doba ljudi više vjerovali u nebeske zaštitnike nego u zemaljske pomno tražeći svoje nebeske zaštitnike ili patrone.

“Stari Riječani su u tom traženju nebeskog zaštitnika svoga grada odabrali sv. Vida, dječaka mučenika zbog vjere u Krista, sveca koji je u ono doba štovan kao zaštitnik u 1300 mjesta diljem Europe i čije su relikvije ugrađene u znamenitu parišku katedralu St. Denis, u čuvenu opatiju Corvey u Njemačkoj te u prašku katedralu. To je bio dovoljan razlog da i stari Riječani izaberu sv. Vida za svog patrona i tako svoj grad povežu s brojnim europskim gradovima i naseljima gdje je također bio smatran zaštitnikom. Riječani su svoj grad nazvali „Flumen Sancti Viti“, i Sv. Vidu u čast sagradili velebnu katedralu. Tako se Rijeka već u ono vrijeme izborom svog nebeskog zaštitnika europeizirala”, kazao je Devčić.

“A budući da su znanost i njezina postignuća poljuljali vjeru u nebeske patrone, ljude je sve više počeo obuzimati osjećaj nesigurnosti i nezaštićenosti. Tako se današnji čovjek našao pred novim pitanjem: čime nadomjestiti izgubljeno povjerenje u zemaljske patrone koje su mu ponudile suvremena znanost i tehnika? Je li rješenje u povratku nebeskim patronima ili možda u nečem drugom? To su pitanja na koja, čini se, današnji čovjek još nema odgovora”, zaključio je Devčić

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel je kratko kazao kako je „Rijeka za sve“, cilj kojim vodi Rijeku od 2000. godine i koji će njega i suradnike dodatno motivirati u naredne četiri kako bi Rijeka bila sinonim za dobar život i dobar posao, za znanje, znanost, inovacije, za europsku prijestolnicu kulture, za sport, uključivost i otvorenost, toleranciju i dijalog.

Prije svega, posebna će sepozornost posvetiti djeci, mladima i obiteljima nastavkom gradnje vrtića. Već u ponedjeljak bit će otvoren vrtić Morčić na Gornjoj Vežici i odmah nakon toga započet će obnova vrtića Đurđice na Vojaku. 300 novih mjesta planira se napraviti u vrtićima na Rastočinama, na Krnjevu i u sklopu KBC –a Rijeka. Obnavljat će se i uređivati postojeći vrtići i osnovne škole, a povećat će se i stipendiranje učenika i studenata. Priprema se i novi kurikulum za informatiku koja će se u riječkim osnovnim školama potpuno besplatno učiti od 1. razreda.

“Planira se gradnja 300 novih stanova po modelu Poticane stanogradnje te 200 stanova za dodjelu građanima slabijeg imovinskog statusa. Time se jasno pokazuje namjera da mlade zadržimo u Rijeci. Obersnel je kazao kako vjeruje da će i projekt novog Znanstvenog tehnološkoga parka na Mlaki biti dodatni poticaj. Intenzivirat će se ulaganja u start- up inkubatore, prekvalifikacije i socijalno poduzetništvo, u poticajne mjere za poduzetnike i poduzetničke zone, a Grad Rijeka će biti pokretač i partner svima koji svoj posao razvijaju u Rijeci”, rekao je gradonačelnik.

Veliki pokretač promjena bit će projekt Europske prijestolnice kulture. Do 2020. godine, u bivšem Benčiću bit će uređena nova Gradska knjižnica, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej grada Rijeke i Dječja kuća kao potpuno novi sadržaj koji će objediniti sve ono što gradske ustanove – kazališta, muzeji, knjižnica, Art – kino rade za djecu, ali i puno više od toga. Mnogi drugi projekti za čiju su realizaciju osigurani europski novci.t akođer su vezani uz Europsku prijestolnicu kulture. Palača šećerane i brod Galeb te novi sadržaji u bivšem Benčiću, Dječja kuća i Gradska knjižnica, uredit će se s više od 130 milijuna kuna iz EU fondova. Europska sredstva će se najvećim dijelom koristiti za investicijski ciklus u komunalnu infrastrukturu. To se prije svega odnosi na projekte vodoopskrbe i odvodnje vrijedne 1, 76 milijarde kuna, od čega je 1,2 milijarde osiguranih europskih sredstava. Za projekte Riječke aglomeracije ukupno je osigurano 49 milijuna eura europskoga novca, a to je potvrda da je uprava pod njegovim vodstvom znala pripremiti projekte i Europska unija je to prepoznala.

Gradonačelnik se osvrnuo na floskulu da Rijeka gospodarski zaostaje, da se u Rijeci ništa ne događa. Protiv takvih paušalnih ocjena govori činjenica da se, prema svim gospodarskim pokazateljima FINA –e, Rijeka nalazi na drugom mjestu, odmah iza Zagreba.

Onima koji se nađu u poteškoćama, pomoć se pruža kroz gradski socijalni program koji je nedavno proširen kako bi bio još kvalitetniji te kako bi oni kojima je pomoć potrebna ostvarili prava iznad onog što im pruža država.

“Trebaju nam mladi ljudi koji žele biti odgovorni, ali i znatiželjni, koji će nas pitati: Zašto? Kada? Koliko? Trebaju nam mladi ljudi koji će htjeti volontirati i pomagati, koji će znati što znače kukasti križevi i ustaški pozdravi, koji će znati objektivno govoriti o prošlosti kako se ne bi ponavljala, zato je u riječke osnovne škole uveden Građanski odgoj.
Rijeka je, dijelom i zbog svoje burne prošlosti postala zanimljiva turistima, kojih je svake godine dvadesetak posto više od prethodne, a ne treba sumnjati da će projekt Europske prijestolnice kulture biti dodatan motiv mnogima da posjete grad koji je kreativnošću i znanjem izborio tu laskavu titulu.

Iza svega toga stoje sposobni, ambiciozni, obrazovani, vrijedni, samozatajni, ali odgovorni ljudi. Uvjeren sam da će Rijeka i dalje ostati grad čiji građani znaju koje su istinske vrijednosti, zašto je važna otvorenost i tolerancija koju tako ljubomorno gradimo i čuvamo, zašto nije svejedno što mislimo o ravnopravnosti građana, o iskrivljavanju prošlosti, o nasilju, o ljudskim pravima, o obrazovanju naše djece. To je ono što Rijeku čine drugačijom”, kazao je gradonačelnik.

Gradonačelnik je svoj govor zaključio čestitkom dobitnicima nagrada koji su svoju energiju, znanje, trud i kreativnost uložili kako bi ovaj grad bio istinska luka različitosti i grad prepoznat po kvaliteti znanosti, rada, sporta, umjetnosti.

U ime svih dobitnika, zahvalio se dobitnik Nagrade Grada Rijeke za životno djelo prof. dr. sc. Stipan Jonjić naglasivši kako su nagrade važne, ne samo kao priznanja za nečiji rad već i kao poticaj za nove prodore i uspjehe. Premda većina nagrada i priznanja ide pojedincima, rijetko kad su isključivo oni sami za njih zaslužni. Tako je i njegova nagrada proizašla iz činjenice da je imao podršku institucije u kojoj radi i na određeni je način produkt rada četrdesetak njegovih suradnika, koji su u međuvremenu i sami postigli značajne uspjehe u znanosti.

“Ako želimo uspjeti, moramo promicati sustav vrijednosti, što je naša obveza te konkretnim primjerima poticati bolje i uspješnije. Samo tako imamo pravo očekivati da će znanost odista postati jamac razvoja našeg društva, kao što je to slučaj u zemljama s kojima se volimo uspoređivati”, kazao je Jonjić.

Dobitnici Nagrade Grada Rijeke za životno djelo su:

prof. dr. sc. Stipan Jonjić za vrhunska znanstvena postignuća u imunologiji i virusologiji te izobrazbu znanstvenih kadrova i podizanje prepoznatljivosti Sveučilišta u Rijeci te
posmrtno, fra Serafin Sabol za posvećenost obnovi Trsatskog svetišta, kao istinskog žarišta vjere i života Rijeke
Dobitnici Godišnje nagrade Grada Rijeke su:

Borislav Božić za izniman i prepoznatljiv doprinos umjetničkom i pedagoškom razvoju grada te za promicanje svijesti o važnosti kulture za identitet Rijeke,
izv. prof. dr. sc. Nana Palinić, dipl. ing. arh., za izuzetan doprinos istraživanju povijesti hrvatske i riječke arhitekture te sveobuhvatno istraživanje arhitekture kazališta Rijeke,
Mensur Puhovac i Olja Dešić za čakavski mjuzikl „Sušak, Sušak“,
LP ROCK – Udruga riječkih rokera šezdesetih za doprinos širenju glazbene kulture i njenog utjecaja na poboljšanje kvalitete života građana Rijeke,
Boris Roce za izniman doprinos i promicanje riječke kulture kroz medij keramike te za predstavljanje hrvatske umjetnosti u Kini te
Sara Kolak za izvanredne rezultate i doprinos sportskom ugledu grada Rijeke.
Dobitnici Zlatne plakete „Grb Grada Rijeke“ su:

Neno Belan & Flumens povodom 20 godina uspješnog rada i promicanja ugleda grada Rijeke,
prof. dr. sc. Antica Duletić-Načinović, dr. med., zbog zasluga za razvoj hematologije kao struke i znanosti u Kliničkom bolničkom centru Rijeka i na Medicinskom fakultetu u Rijeci,
203. topničko-raketna brigada protuzračne obrane HV za izuzetan doprinos u obrani Rijeke i Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata,
dr. Zlatko Tomašić, posmrtno, za cjelokupno životno postignuće na unapređivanju znanosti, zdravstva i svih oblika društvenog života,
Prirodoslovni muzej Rijeka za dugogodišnji značajan doprinos razvoju prirodnih znanosti, muzejske struke i kulturnog identiteta Rijeke,
Centar tehničke kulture Rijeka za dugogodišnji doprinos osnaživanju lokalne zajednice za prihvaćanje novih tehnologija u svakodnevnom životu te
Sandro Vrancich za dugogodišnji rad u biciklizmu i doprinos sportskom ugledu grada Rijeke.
U prigodnom glazbeno-scenskom programu nastupili su članovi Plesnog Art Laboratorija, mladi gitarist Fran Živković, Riječki komorni zbor „Val“, Nikolina Tomljanović i orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca.

podijeli ovu vijest... Share on FacebookTweet about this on TwitterPrint this pageEmail this to someone