KVARNER – Županija uvodi građanski odgoj i obrazovanje po riječkom modelu

5. veljače 2018. | Kategorija: Hrvatska

prazna_ucionica škola djecaKVARNER – Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija potpisali su sporazum o suradnji na provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja, kojim će se ova izvannastavna aktivnost, nakon riječkih osnovnih škola, uvesti u osnovne škole na području županije.

Ugovor su potpisali gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, uz nazočnost pročelnice Odjela za odgoj i školstvo Grada Rijeke Sande Sušanj te pročelnice Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje PGŽ Edite Stilin.

Grad Rijeka se, kao nositelj eksperimentalnog programa koji je prošle školske godine uveden u šest riječkih osnovnih škola, Županiji obvezao ustupiti materijal priručnika „Učenik građanin“ za peti i šesti razred na hrvatskom i talijanskom jeziku, pripadajuće mape te popratne Smjernice za provođenje priručnika namijenjenih učiteljima provoditeljima programa, i to bez naknade. Time bi trideset dvije osnovne škole čiji je osnivač Primorsko-goranska županija već od sljedeće školske godine mogle započeti s provedbom programa Građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti.

Građanski odgoj je uveden kako bi promicao nenasilje, toleranciju i solidarnost te kod učenika razvijao ljudske vrijednosti koje se temelje na prihvaćanju i uključivanju različitosti te poštovanju ljudskih prava kao i na razumijevanju života u građanskom društvu. Program je idejno zamišljen kao temelj participiranja u demokratskom društvu i rani korak prema stvaranju odgovornih i aktivnih građana.

Gradonačelnik Obersnel je izrazio zadovoljstvo postignućima ovog programa koja su prepoznata i izvan Rijeke, kao i širenjem ideje o potrebi Građanskog odgoja i obrazovanja. Motivacija Grada za uvođenje ove aktivnosti u škole temelji se na rezultatima raznih istraživanja koji redovito pokazuju porazne rezultate po kriterijima participacije u zajednici te porasta izražavanja ekstremnih i diskriminatornih stavova, što je, ocijenio je gradonačelnik, rezultat potiskivanja demokratskih vrijednosti u proteklih 25 godina. Pored Primorsko-goranske županije, ugovor o suradnji već je potpisan s Gradom Siskom, a za provedbu programa po riječkom modelu zainteresiranu su i Gradu Čakovec te Istarska županija. I ovom prilikom gradonačelnik Obersnel je pozvao na suradnju sve zainteresirane gradove i županije, ističući da će Grad Rijeka s ciljem širenja Građanskog odgoja i obrazovanja u što veći broj hrvatskih osnovnih škola ustupiti materijale i program po sada već ustaljenom modelu.

Župan Komadina je također izrazio zadovoljstvo potpisanim sporazumom, naglašavajući nužnost ovakvog „uplitanja“ u nastavni proces te odgojnu komponentu školskog obrazovanja. Čelnici Županije i Grada ukazali su na nedostatak političke volje potrebne za stvaranje i implementaciju dugo najavljivane kurikularne reforme.

Nastavu GOO iz svoje perspektive predstavila je učenica šestog razreda OŠ Dolac Saša Lena Grozdanov, koja se u program polazi još od prošlogodišnje eksperimentalne faze. Među mnogobrojnim aktivnostima posebno je istaknula prikupljanje hrane za azil za pse, posjet lokalnom mjesnom odboru, gradonačelniku te Hrvatskom saboru.

Podsjetimo, Grad Rijeka je postao prvi grad u Hrvatskoj koji je osmislio i realizirao program GOO neovisno o situaciji na državnoj razini vezanoj uz kurikularnu reformu, pri čemu je osigurao financijska sredstva za izradu udžbenika, prvog takve vrste, i pratećih materijala, program edukacije nastavnika i njegovu izvedbu te plaće uključenim nastavnicima.

Riječke škole Dolac, Nikola Tesla, Podmurvice, San Nicolo, Trsat i Vežica su početkom školske 2016./2017. godine Građanski odgoj i obrazovanje uvele kao izvannastavnu aktivnost, tj. zaseban predmet s fondom od 35 školska sata na godišnjoj razini, odnosno jednom tjedno. Program je inicijalno upisalo 88 učenika petih razreda, koji su obradili i usvojili 15 nastavnih jedinica, a predmet se nije ocjenjivao te je u satnicu uklopljen kao posljednji nastavni sat u danu.

Riječki učenici u sklopu GOO-a postaju urednici portala i kreiraju vijesti, uče kako kritički promisliti o reklamama i dobivenim informacijama uopće te su osvijestili razliku između želja i potreba. Uče o prednostima i nedostacima društvenih mreža te ranjivim skupinama u društvu. Upoznaju se s konceptom volontiranja, medijacije, poduzetništva i potrošačkih prava. Uče kako biti odgovorni vlasnici kućnih ljubimaca i ekolozi koji čuvaju svoj planet. Aktivno sudjeluju u svojoj zajednici i donose informirane odluke i prepoznaju važnost aktivnog sudjelovanja u zajednici. Senzibiliziraju su za različitosti te uvažavaju i poštuju druge, tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti. Koriste vještine javnog nastupa, prezentacije, timskog rada, suradnje, dogovaranja te poticanja i uključivanja u dijalog i debatu. Argumentirano iznose stavove i aktivno slušaju tuđe. Objašnjavaju na koji način stereotipi mogu navesti na pogrešne zaključke o pojedincima ili skupini. Određuju značenje slobode mišljenja i slobode govora.

Nastava je organizirana drugačije nego na ostalim satovima. Mišljenje učenika je jako važno, potiče ih se na diskusiju, oni sami iskazuju koje bi lekcije i kada voljeli obrađivati, ima puno terenske nastave i praktičnog učenja koje ih priprema za svakodnevni život. Učenici imaju svoju građansku mapu, a ne klasičnu bilježnicu. Oni sami kroje sadržaj svoje mape, a unutra stavljaju fotografije koje su zabilježili na terenskoj nastavi, rezultate istraživanja koja su proveli, intervjue, ulaznice od događanja koja su posjetili, isječke iz medija o njima važnim momentima i sl. Naglasak je na praktičnom i iskustvenom učenju.

Prilikom znanstvene evaluacije eksperimentalnog programa pod provedbom studenata Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci uz mentorstvo dr. sc. Bojane Ćulum i dr. sc. Nene Rončević utvrđeni su pozitivni trendovi poput zadovoljstva učenika metodama, oblikom i sadržajem rada, ugodnijim radnim okruženjem, te iskazivanje želje za većom satnicom. Od usvojenog gradiva kao najvrjednije su ocijenjene spoznaje o važnosti pomaganja i uvažavanja drugih, ljudskim pravima, zdravoj prehrani i opasnostima društvenih mreža. Nastavnici su također iskazali zadovoljstvo načinom provedbe, posebice kvalitetnim stručnim usavršavanjem, a njihove evaluacije svog rada tiču se vidljivosti promjena u stavovima učenicima te njihov uvećani interes za aktualnim društvenim i političkim temama.

Od početka ove školske godine, program je uveden kao redovan u 22 osnovne škole pod ingerencijom Grada, te mu je pristupilo više od 300 novih učenika petih razreda. Za provođenje programa u ovoj školskoj godini Grad Rijeka je osigurao više od 400 tisuća kuna, a od iduće školske godine u planu je i uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja za sedme razrede osnovnih škola, za kojeg traju potrebne pripreme, uključujući i izradu priručnika. (kv)

podijeli ovu vijest... Share on FacebookTweet about this on TwitterPrint this pageEmail this to someone