KRK – Ususret 450. obljetnici Bitke kod Lepanta postavljena izložba

24. rujna 2021. | Kategorija: Krk, Lošinj, Cres, Rab

KRK – U Galeriji Decumanus, između 24. rujna i 07. listopada 2021. godine, može se razgledati prigodna dokumentarna izložba naziva Grbovi, zastave i znakovlje na ratnim galijama saveza Svete lige u pomorskoj Bitki kod Lepanta koju Centar za kulturu Grada Krka priređuje kao program ususret obilježavanju okrugle, 450. obljetnice Bitke kod Lepanta, drugim riječima kao pretprogram ovogodišnje Štorije o galiji Cristo Ressussitato.

Autor koncepta izložbe je Mladen Stojić iz tvrtke Heraldic art, dok grafike (crteže) i grafičko oblikovanje predstavljenih izložbenih segmenata uz njega potpisuje i Veronika Žuvić. Pisanje uvodnog teksta povjereno je povjesničarki Tei Perinčić, dok su blazoni (formalni opisi grbova i zastava) djelo Nenada Labusa.

Izložbom su obuhvaćena četiri informativna panoa velikih dimenzija. Prvi tako donosi precizne kolorirane crteže i detaljne opise grbova zapovjednika galija s istočne obale Jadrana u sastavu ratne mornarice Mletačke Republike u Bitki kod Lepanta: (1) Krk – galija Cristo Rissussitato (Uskrsli Krist), zapovjednik Ludovico Cicuta; (2) Kopar – galija Il Leone (Lav), zapovjednik Gian Domenico di Tacco; (3) Rab – galija San Giovanni (Sveti Ivan), zapovjednik Ivan de Dominis; (4) Cres/Osor – galija San Nicolo (Sveti Nikola), zapovjednik Collane Drasio (Nikola Dražić); (5) Šibenik – galija San Giorgio (Sveti Juraj), zapovjednik Cristoforo Lucio (Krsto Lučić); (6) Trogir – galija La Donna (Žena), zapovjednik Ludovico Cipico; (7) Hvar – galija San Girolamo (Sveti Jere), zapovjednik Giovanni Blasio (Ivan Blažić); (8) Kotor – galija San Tripone (Sveti Tripun), zapovjednik Girolamo Bisanti. Drugim su obuhvaćeni grbovi najznačajnijih saveznika Svete lige, točnije grbovi pape Pia V. – njezinog utemeljitelja, zatim španjolskog kralja Filipa II. Habsburškog, Don Juana Austrijskog – glavnog zapovjednika flote i Metačke Republike, dok su trećim i četvrtim sadržane zastave i prikazi galija kakve su korištene u Bitki kod Lepanda s relevantnim tehničkim podatcima. Osim spomenutog info-kvadriptiha, postavom su, također, obuhvaćene i replike zastava (gonfalona) saveza Svete lige, Mletačke Republike, Republike Genove i Malteškog viteškog reda.

 

 

O Bitki kod Lepanta Tea Perinčić piše:

– Kršćanska flota otplovila je krajem rujna na Krf koji je bio opustošen osmanskim upadima. Tu su dobili vijest o padu mletačkih uporišta na Cipru. U međuvremenu osmanska je flota ušla u zaljev Patrasa radi opskrbe i pojačanju u ljudima. Rano ujutro, 07. listopada 1571. godine, u zaljev koji se u mletačkim izvorima nazivao Lepanto, nedaleko grada Naufpaktosa, ulazi i kršćanska izvidnica. Za njima stižu i druge kršćanske galije. Iako se čini da su i kršćani i muslimani gotovo nabasali jedni na druge, bili su spremni za okršaj. Galija glavnog muslimanskog zapovjednika Ali Paše Sultana vijorila je zelenu zastavu na kojoj je 28.900 puta zlatom bilo izvezeno Alahovo ime, dok je na galiji Don Juana bio ogroman plavi stijeg s prikazom Krista na križu. Osmanske snage imale su povoljni vjetar pa je Ali Paša odmah krenuo na galiju Don Juana s ciljem da ga smakne i time obezglavi kršćanske snage. No, mletačke galease udarile su topovima i time odmah na početku Osmanlijama nanijele velike štete, što je bilo presudno za kršćansku pobjedu. Kako su kršćanske galije bile više, mušketiri su imali povoljniji položaj da pucaju po neprijatelju koji je napadao samostrelima. Glavnina borbi odvijala se prsa u prsa. Borba je trajala gotovo do sumraka. Po okončanju sukoba, more je bilo krvavo, prekriveno razbijenim ostacima lađa, mrtvim tijelima i ranjenicima koji su zazivali pomoć.

Na muslimanskoj strani bilo je oko 30.000 ljudskih gubitaka. Kršćani su zaplijenili 130 muslimanskih brodova, a 50 potopili te oslobodili oko 15.000 kršćanskih robova. No, izgubili su 12 brodova, od čega je osam bilo mletačkih. Poginuo je i mletački zapovjednik Agostino Barbarigo. Ukupno 8.000 ljudi izgubilo je živote. Njih 4.800 bili su mletački podanici. Ranjenih je bilo oko 2.0000. Krčka komuna, kao i ostale primorske mletačke komune, bila je obvezna osigurati određeni broj veslača – galijota, za mletačke galije što je propisano i Krčkim statutom. U vrijeme Ciparskog rata, većina je služila na krčkoj galiji Uskrsli Krist (Cristo Ressussitato). Njih oko 630 bilo je pod zapovjedništvom krčkog kapetana Ludovica Cicute, dok je na drugim mletačkim galijama bilo još oko 400 ljudi s otoka. Veliki broj njih nije se vratio svojim domovima. Mnogi su umrli od posljedica ranjavanja. Zapovjednik krčke galije Ludovico Cicuta proslavio se u Lepantskoj bitki te mu je još za života 1575. Krčko plemićko vijeće dalo postaviti priznanje – mramornu ploču Krčkoj katedrali.

Izložba Grbovi, zastave i znakovlje na ratnim galijama saveza Svete lige u pomorskoj Bitki kod Lepanta u Galeriji Decumanus može se razgledti svakim danom, izuzev nedjelje, između 10.00 i 12.00 te 18.00 i 20.00 sat, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru, telefonom na 051 220 041 iliti mailom na kultura@gradkrk.net.

podijeli ovu vijest... Share on FacebookTweet about this on TwitterPrint this pageEmail this to someone