KRK – Izložbom slikarskih impresija Ivone Jurić otvoren ovogodišnji LINK IN ART

26. srpnja 2019. | Kategorija: Krk, Lošinj, Cres, Rab

OTOK KRK – Izložbom slikarskih impresija Ivone Jurić pod nazivom Čitanja iz pejzaža, u krčkoj Galeriji Decumanus postavljenoj 25. srpnja 2019. godine, otpočelo je peto izdanje dvomjesečnog izložbenog projekta LINK IN ARTtijekom kojeg će se do kraja rujna, na temu Suvremena figuracija i povratak realizmu u novoj hrvatskoj umjetnosti, publici, također, predstaviti Petra Grozaj i Sanja Jureško.

LINK IN ART, ističe kustosica Višnja Slavica Gabout, predstavlja projekt osmišljen (2014. godine) tako da funkcionira kao svojevrsni modul – informacijski sustav vizualne komunikacije, koji po uzoru na koncept internetskog umrežavanja i time direktnog, brzog i globalnog komuniciranja na društvenim mrežama uspostavlja suvremenu interakciju s okolinom, ali i jednu novu percepciju zbilje. U suglasju s novim strategijama i novomedijskim praksama u suvremenoj umjetnosti i danas sveprisutnom slojevitošću i isprepletenošću medija, disciplina, stilova, tehnika i tehnologija, ovaj model kreativnog umrežavanja projekata, kao vrsta multidimenzionalne i multisegmentne vizualne spajalice, odlikuje se suvremenim vizualnim izričajem i bogatstvom pristupa te intermedijskim dodirima i interakcijama. Suvremena umjetnost, tumači Gabout, danas pruža mnoštvo novih i često alternativnih mogućnosti propitivanja zbilje, postajući tako za sve znatiželjne kreativce svojevrsni – research laboratory. Zato uklanja stroga usmjerenja, briše ograničenja i okvire likovnih područja, tehnika i pristupa, združujući ih i dajući im slobodu izražavanja, intermedijski i interdesciplinarno. Upravo to pokazuje i LINK IN ART, jer tu se unutar izložbenih projekata ujedinjuju i sinergijski vežu različiti mediji, discipline i tehnike, kako bi se umjetnička nakana na pravi način prezentirala, kako bi se koncepcija percipirala iz pravoga diskursa i kako bi se sagledala njezina suvremena vizualna paradigma.

Iako se kaže da u svakom realizmu uvijek ima apstrakcije, ističe Gabout – uvodeći u ovogodišnji temat, odnosno da je apstrakcija obrnuta stvarnost, fenomen povratka figuraciji i realizmu u radovima današnje mlade generacije umjetnika mogao bi se objasniti kao svojevrsna reakcija na dugogodišnju vladavinu apstrakcije, ali i digitalnih medija u suvremenoj umjetnosti. Kao da je u dijelu novih umjetnika današnjeg vremena došlo do neke prezasićenosti, pa su se okrenuli figuraciji i narativima, odnosno slikarstvu koje pripovijeda, opisuje i koje je prijateljsko prema ljudima (kako to kaže Lovro Artuković); koje se temelji na znalačkom metjeu i koje vraća povjerenje ruci. Figurativna ili predmetna umjetnost, nastavlja svoje tumačenje Gabout, veže se uz realističan (doslovni) prikaz svijeta (konkretnih ili izmišljenih ljudi/likova, predmeta, događaja, situacija), kojim se postiže veliki stupanj sličnosti između onoga što se prikazuje i vizualnoga prikaza. Strategija figuralnog prikaza može biti mimetička ili aproprijacijska, a pristup narativni, simbolički, metonimijski, ili metaforički. Suvremena figuracija i novi realizam pojavio se kao trend posljednjih godina ne samo na hrvatskoj, nego i na svjetskoj likovnoj sceni. U nas je sintagmu novi hrvatski realizam skovao Feđa Gavrilović, kad je 2013. pod tim imenom organizirao izložbu kojom je prezentirao radove dvadesetak mladih, darovitih autora hrvatske likovne scene, koji danas čine mainstream suvremenog hrvatskog slikarstva, a izražavaju se u realističkoj maniri, s prepoznatljivim, lako čitljivim motivima i temama iz suvremene svakodnevice.

U kontekstu suvremene figuraciije i novog realizma, dodaje Gabout, pozornost svakako zaslužuju, zbog posebnosti svojih vizualnih priča, tri mlade slikarice prepoznatljivih rukopisa i nagrađivanih opusa: Ivona JurićPetra Grozaj i Sanja Jureško. Sve tri autorice po svemu pripadaju suvremenom trenutku i njihova percepcija zbilja neraskidivo je vezana ne samo uz nove vizualne paradigme, nego i uz propitivanje sadašnjih – ali i globalnih odnosa u društvu. U suvremenom svijetu u kojem se sve više brišu granice između privatnoga i javnoga te se manipulira stvarnošću i privatnošću, jednostavno je morao porasti interes s jedne strane za kategoriju realizma, a s druge za one dimenzije čovjekova bića koje se tiču njegova odnosa prema prostoru i vremenu koje ga okružuje te društvenoj zajednici u kojoj živi. Istodobno on je okrenuo istraživačko oko i prema sebi samome, stavljajući u fokus interesa svoj identitet i svoj integritet kao pojedinca i kao jedinke. Aktualna problematika, navodi Gabout, koju u tom kontekstu sve tri autorice u svojim stvaralaštvima na različite načine elaboriraju je komunikacija, provlačeći je kroz motiv ljudskoga lika, odnosno međusobnih ljudskih odnosa (Grozaj), ili samointrospekcije (Jureško) te odnosa čovjeka prema prirodi i urbanom pejzažu (Jurić). Svojim u podlozi poetskim, misaonim, kontemplativnim, ili eksporesivnim – ali na neki način i kritički intoniranim narativima one stvaraju vizualne doživljaje kojima pričaju o osami, otuđenosti i ravnodušnosti; o međusobnom funkcioniranju jedinki u globalnome prostoru i vremenskome protoku; o odnosu čovjeka prema prirodi i okolišu. Ali pričaju i o sebi u suvremenom kontekstu, otkrivajući svoja razmišljanja, emocije i vizije; svoju nutrinu. Njihove slike zato ne predstavljaju zbilju, nego su svijest umjetnika o toj zbilji (F. Gavrilović). Jer umjetnici ne prepisuju doslovno objektivnu stvarnost, nego je autorski interpretiraju. Tako vizualne priče ovih autorica plove neodređenim prostorima između simulacije realnosti i enigmatičnih vizija (Grozaj), područjem metafizičkih čitanja pejzaža i haptičkih doživljaja vremena (Jurić), kao i mnoštvom doživljajnih senzacija kod samoispitivanja svoga tijela – kod istraživanja  vlastitih gesta, mimike, skrivenih detalja, pulsacije energija. (Jureško). Unutar svakodnevnog prostorno-vremenskog kovitlaca u kojem u suvremeno doba živimo, radimo i krećemo se, nastojimo ipak nekako izgraditi svoj privatni, paralelni prostor smirenja i tišine, u koji unosimo samo fragmente iz stvarnosti koja nas okružuje, uz njih održavajući živima sjećanja i iskustva pohranjena u nama. Da je tome tako svjedoče i radovi ovih autorica, koje su u svojim slikama i crtežima izgradile osobni paralelni svijet realnosti, zaključuje Gabout.

Izložba Čitanja iz pejzaža čiju organizaciju potpisuje Centar za kulturu Grada Krka, ostaje otvorena do 14. kolovoza, a postav je moguće razgledati svakim danom (izuzev nedjelje) od 10.00 do 12.00 te od 19.00 do 22.00 sata, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net.

Financijsku podršku ovome izložbenom projektu dali su: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija, Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.

podijeli ovu vijest... Share on FacebookTweet about this on TwitterPrint this pageEmail this to someone