CRES – Završeni 27. Dani Frane Petrića

5. listopada 2018. | Kategorija: Krk, Lošinj, Cres, Rab

cres dani-frane-petrica-974OTOK CRES – Završnim predavanjem bugarskog filozofa dr. Ivana Koleva pod nazivom „Tradicija komentara Aristotelova djela De Anima i pojava filozofske antropologije“, zaključeni su 27. Dani Frane Petrića koje u Cresu organizira Hrvatsko filozofsko društvo u suradnji s Gradom Cresom.

Ta međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija ove je godine okupila stotinjak znanstvenika iz petnaest zemalja (Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke, Finske, Francuske, Hrvatske, Japana, Kosova, Mađarske, Njemačke, Poljske, Slovenije, Srbije i Velike Britanije), a održana je pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije.

U proteklih četvrt stoljeća Dani Frane Petrića izrasli su u jednu od najznačajnijih znanstvenih manifestacija u ovom dijelu Europe, s jedne strane njegujući filozofski i interdisciplinarni dijalog o aktualnim problemima čovječanstva, a s druge strane potičući istraživanja djela Cresanina Frane Petrića i drugih hrvatskih filozofa. Naime, Petrićevi Dani sastoje se od dva simpozija. Prvi okuplja velik broj stručnjaka iz raznih dijelova svijeta koji s raznih aspekata, multidisciplinarno, svake godine analiziraju jednu aktualnu temu. Ove je godine taj simpozij nosio naziv „Ljudska priroda“ jer, kako je u publikaciji koja prati skup zapisala predsjednica Programskog odbora dr. Marija Selak: „pitanje o čovjeku više nije samo jedno od pitanja, nego postaje jedino pitanje koje zaslužuje odgovor ili prema kojemu se kroje odgovori na sva ostala pitanja“.

Na svečanom otvorenju manifestacije održanom u hotelu Kimen okupili su se predstavnici organizatora, pokrovitelja i lokalne zajednice.
- Dani Frane Petrića su najdugovječnija i najznačajnija znanstvena i kulturna manifestacija iz područja filozofije u regiji. Tome je tako jer su ovu manifestaciju svojim nastojanjem i filozofijskim djelom oblikovale generacije filozofa i filozofkinja okupljenih u okrilju Hrvatskog filozofskog društva. Ovdje su problematizirane brojne teme i pristupi, stotine sekcija i tisuće izlaganja ostavili su dubok trag ne samo u životima aktera, nego i u društvenom i intelektualnom okružju, rekao je u svom obraćanju na otvaranju skupa dr. Tomislav Krznar, predsjednik Hrvatskog filozofskog društva.

Skup su pozdravili i domaćini, gradonačelnik Kristijan Jurjako, direktorica TZ-a Sanja Živanović i voditeljica hotela Mirjana Rupčić, te predstavnici pokrovitelja, dožupanica Marina Medarić u ime Primorsko-goranske županije i pomoćnica ministrice dr. Ivana Franić ispred Ministarstva znanosti i obrazovanja.

- Drago mi je što su i ove godine organizatori Dana Frane Petrića pripremili jednu važnu i aktualnu temu čime će ovaj skup, koji nosi ime najvećeg Cresanina, još jednom dati značajan doprinos razvoju filozofske misli okupljajući velik broj znanstvenika svjetskog glasa. Ovog puta ste si postavili zadaću problematiku ljudske prirode sagledati kroz razna tematska područja, te će, kao što je već uobičajeno za Dane Frane Petrića, temu razmotriti znanstvenici raznih disciplina, postaviti razna pitanja i na njih pokušati dati odgovore, rekao je tom prigodom gradonačelnik Jurjako.

Zamjenica župana Medarić u svom je obraćanju naglasila da je manifestacija primjer decentralizacije kulturnih manifestacija u manja mjesta, dok je pomoćnica ministrice Franić rekla da se na Danima Frane Petrića „okupljaju oni koji promišljaju o budućnosti, propituju sadašnjost, ali i crpe iz prošlosti i na nju se oslanjaju, a ujedno okuplja one koji promiču dijalog i kritičko mišljenje“.

Na simpoziju „Ljudska priroda“ sudjelovalo je oko 80 znanstvenika iz petnaest zemalja (Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke, Finske, Francuske, Hrvatske, Japana, Kosova, Mađarske, Njemačke, Poljske, Slovenije, Srbije i Velike Britanije). Rad simpozija odvijao se u tri paralelne sekcije (na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku), a održana su i dva plenarna izlaganja na engleskom jeziku. Uvodno pod nazivom „Čemu čovjek? Nestajanje i spašavanje ideje čovjeka“ održao je dr. Hrvoje Jurić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok je završno predavanje prvog simpozija održao dr. Andrew Pinsent s Teološkog fakulteta Sveučilišta u Oxfordu, a nazvao ga je „Društvena suzdržljivost, homo sapiens i homo liturgicus“.

Drugi simpozij pod nazivom „Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu“ okupio je dvadesetak znanstvenika različitih profila koji se bave istraživanjem i njegovanjem hrvatske filozofske i kulturne baštine. Taj je simpozij tematski bio podijeljen na tri skupa: „Hrvatska filozofija u prošlosti i sadašnjosti“, gdje se izdvajaju izlaganja o Miroslavu Krleži i Pavlu Vuku-Pavloviću, skup „S Petrićem u žarištu“ u kojem su predstavljeni rezultati istraživanja života i djela renesansnog filozofa i znanstvenika Frane Petrića, te skup „Renesansna filozofija“ s naglaskom na renesansne poglede na problematiku odgoja.

I taj je simpozij započeo malom svečanošću, a službeno ga je otvorio gradonačelnik Jurjako.
- Iako je Frane Petrić još kao dijete otišao iz Cresa i životni put ga je vodio širom Europe, ponosimo se što je iz našeg grada potekao taj svestrani mislilac. Njegov lik i djelo temelj su ovog skupa, koji uključuje i istraživanja u području hrvatske filozofije općenito. Drago nam je što i dalje, četiri stoljeća nakon smrti, naš najveći renesansni filozof može biti poticaj značajnom broju hrvatskih i svjetskih znanstvenika, rekao je tom prigodom Jurjako.
Na otvorenju je još govorio dr. Bruno Ćurko, predsjednik Programskog odbora, koji je predstavio skup, a uvodno interaktivno predavanje na temu „Vrlina i sebstvo u novoplatonovskoj etici“ održao je grčki filozof Giannis Stamatellos.

Svake godine organizatori Dana Frane Petrića pripreme i niz popratnih događanja. Večer uoči početka manifestacije predavanje na temu „Jesu li ljudi zli i opravdava li cilj sredstvo?“ održali su u prostorijama Zajednice Talijana Cres na središnjem gradskom trgu dr. Marija Selak i dr. Nino Raspudić, profesori na zagrebačkom filozofskom fakultetu. Zanimljivo je da je predavanje pratio i veliki broj mještana koji su mogli čuti dva razmišljanja o moralnoj dimenzija ljudske prirode jer se često postavlja pitanje jesu li ljudi dobri, jesu li po prirodi dobri ili su zli i može li se nešto učiniti po tom pitanju. Marija Selak svoje je predavanje usredotočila na pitanje moralnog licemjerja tj. postavila je pitanje zašto opravdavamo svoja loša djela i kojim mehanizmima to možemo učiniti te sprečava li nas to da postanemo bolji ljudi. Drugi dio predavanja bio je vezan uz poznatu tezu da cilj opravdava sredstvo, dakle možemo li činiti što god želimo ako imamo nekakvu dobru ideologiju u pozadini. Na tom tragu je Raspudić prvo objasnio da je krivo shvaćen i prenesen taj najpoznatiji stav Machiavellijeve filozofije, a potom i što bi značilo biti pametan vladar i doista razumjeti ljudsku prirodu te zašto vladar ne može biti dobar makar i bio dobar „u duši“. Dr. Bruno Ćurko s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, tijekom drugog simpozija je u istom prostoru predstavio europske projekte povezane s etičkim obrazovanjem u osnovnim i srednjim školama koje provodi udruga Mala filozofija .

U sklopu Dana Frane Petrića organizirano je tradicionalno predstavljanje recentnih izdanja iz područja filozofije. Ovom prilikom predstavljene su knjige „Iskušenja humanizma“ Hrvoja Jurića, „Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma“ Ivane Greguric, „Bioetički senzibilitet“ Ivane Zagorac, „Kritično mišljenje u nastavi filozofije, logike i etike“ Bruna Ćurka i „Jučerašnji svijet: Hrvatska, Ogledi o međuratnim hrvatskim intelektualcima“ Enisa Zebića. (kv)

podijeli ovu vijest... Share on FacebookTweet about this on TwitterPrint this pageEmail this to someone