CRES – OKRUPNJAVANJE KOJE POTIČE VLADA ZNAČI KRAJ VODOVODA CRESA i LOŠINJA

17. studenog 2019. | Kategorija: Krk, Lošinj, Cres, Rab

Održana 24. sjednica Gradskog vijeća

CRES – Održana je 24. sjednica Gradskog vijeća Grada Cresa. Predsjednik Vijeća Marčelo Damijanjević predloženi dnevni red dopunio je s dvije točke: prijedlog rješavanja vodoopskrbe sjevernog dijela otoka Cresa i projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Cres, Martinšćica, Mali Lošinj, Veli Lošinj i Nerezine.

Neven Kruljac, član uprave komunalnog društva Vodoopskrba i odvodnja Cres-Lošinj, predstavio vijećnicima dva značajna projekta, prijedlog rješavanja vodoopskrbe sjevernog dijela otoka Cresa i projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Cres, Martinšćica, Mali Lošinj, Veli Lošinj i Nerezine.

Kruljac je podsjetio da su ispitane razne varijante vodoopskrbe Tramuntane, ispitivalo se ima li dovoljno pitke vode u podzemlju, te istražila mogućnost postavljanja desalinizatora. Utvrđeno je da je podmorski vodovodni spoj od labinskog vodovoda iz Brestove do Porozine, pa zatim cijev do Niske i prema Belom, pa i prema Dragozetićima, najkvalitetnija mogućnost za trajno rješenje vodoopskrbe sjevernog dijela otoka Cresa. Postavljanje cjevovoda od Brestove do Porozine, dionica dugu 5130 metara, koštala bi 3,5 milijuna kuna, a crpna stanica bila bi u Porozini odakle bi cjevovod išao prema vodospremi Niska (izgradnja stoji 2,3 milijuna kuna), te dalje 2660 metara do Belog. Postavljanje vodovoda od Brestove do Belog stajao bi devet milijuna kuna, a vodovod bi se nastavio od Niske do Dragozetića, pa bi ukupna cifra bila 25 milijuna kuna za kompletnu infrastrukturu.

Kao problem Kruljac je naveo činjenicu da dionica od Brestove do Porozine nije ucrtana u prostorne planove, a radi se o području dviju županija, Istarske i Primorsko-goranske, te je pozvao sve koji mogu pomoći u izmjeni prostornog plana, da se uključe u rješavanje problema jer u 21. stoljeću nitko ne bi trebao biti bez pitke vode.

Marčelo Damijanjević, otvarajući raspravu, podsjetio je da Grad pokušava naći rješenje od prvog pravog Prostornog plana 2004. Već se pokušalo ucrtati podvodni cjevovod, ali ta mogućnost nikad nije dopuštena iako pretpostavlja da i drugdje u Hrvatskoj postoje spojevi vodovoda različitih županija.

Kruljac je odgovorio da se pojedini dijelovi posla mogu raditi istodobno i da bi, jednom kada se steknu uvjeti, radovi mogli biti gotovi za pola godine, a s obzirom na njihov obim financirati se iz EU fondova.

VODOVODNI KRAJ CRESA I LOŠINJA? Cresko-lošinjska mogućnost odlučivanja bila bi znatno smanjena, a da bi nakon tri godine prijelaznog razdoblja moglo doći do ukidanje ovdašnje ispostave i centraliziranja uprave na Krk. 

Što se tiče najavljenog “okrupnjavanja“ vodovodnih poduzeća, prema kojemu bi se cresko-lošinjski vodovod trebao spojiti s krčkim, Kruljac smatra da bi time cresko-lošinjska mogućnost odlučivanja bila znatno smanjena, a da bi nakon tri godine prijelaznog razdoblja moglo doći do ukidanje ovdašnje ispostave i centraliziranja uprave na Krk. Opasnosti se sastoje i u ukidanju računovodstva i razvoja u kojem je sada mlada, poletna ekipa koja dobro radi. “Ima naznaka da će biti iznimaka, gradonačelnici su počeli djelovati preko politike i uredba će se ponovno razmatrati. Proces udruživanja trajao bi godinu dana, a niti je Krk sretan što bismo se spajali, niti smo to mi. Problema bude i kada se spajaju dvije firme koje to žele, a kamoli kada se spajaju one koje to ne žele“, zaključio je Kruljac.

Direktor komunalnog društva obrazložio je i projekt aglomeracije Cres – Martinšćica – Nerezine – Mali Lošinj – Veli Lošinj kojim će se poboljšati vodovodna infrastruktura.

Pred potpisivanjem su dva ugovora, jedan o sufinanciranju sredstvima EU, a drugi sa Ministarstvom zaštite okoliša o financiranju domaće komponente. O obimu projekta govori podatak da su dobivene 23 lokacijske i 20 građevinskih dozvola na području otočja. Ukupna vrijednost projekta je 486.593.000 kn, 387 milijuna su prihvatljivi troškovi, 263 milijuna su bespovratna sredstva EU, sufinanciraju i Ministarstvo i Hrvatske vode, a lokalni udio je 32 milijuna kuna. Projekt obuhvaća 25 km nove sanitarne kanalizacije, 23 crpne stanice, povećanje kvalitete pročišćavanja, a samo nova oprema vrijedna je 25 milijuna kuna.

Jadranku Blatt zanimali su troškovi održavanja cijelog sustava i hoće li oni pasti na teret stalnih stanovnika, s obzirom da je kapacitet sustava prilagođen većem broju turista.

Olivera Filipasa zanimalo je koliko će naše komunalno društvo izgubiti zbog pripojenja turističkog naselja Gavza u gradski sustav odvodnje.

Neven Kruljac je odgovorio da se gleda maksimalno opterećenje sustava i u interesu je komunalnog društva da ima što više korisnika. Gospodarstvo ima veće cijene od individualnih korisnika, a konačni cilj je imati pod kontrolom svu otpadnu vodu. Napravljena je i analiza održavanja i svi troškovi su u nju uključeni. Ovo je prilika da se i Gavza riješi na suvremen način. (kv)

podijeli ovu vijest... Share on FacebookTweet about this on TwitterPrint this pageEmail this to someone